FR-YU-osude-Oružani sukobi-Vlada-Organizacije/savezi-Kriminal FRANCUSKA-LE MONDE OD 18.6.99.UVODNIK O KOSOVU FRANCUSKALE MONDE18. VI. 1999.Ravnodušnost prema zločinu"Iako nitko ne može zanemariti sudbinu srpskih civila nakon ulaska
NATO-ovih snaga na Kosovo, ipak jako iznenađuju riječi ministra unutarnjih poslova koji se brine zbog 'nasilja' kojemu bi ovi mogli biti izloženi, a da nije rekao ni riječi o nasilju i progonima koje su kosovski Albanci trpjeli više tjedana, ni o žrtvama pokolja koje su počinili Srbi.Doista, tijekom čitavog sukoba Jean-Pierre Chevenement nije skrivao svoje neslaganje s vojnim djelovanjem, osuđujući 'imperijalističku predodžbu' koja, prema njegovu mišljenju, uključuje ostvarenje 'prava na upletanje'. On je podupro književnika Regisa Debraya čije je istraživanje, sklono Srbima, donijelo, prema riječima g. Chvenementa, 'finiju analizu prilika, ne toliko manihejsku'. Prije toga je kolegama u vladi podijelio tekst njemačkoga filozofa Hansa Magnusa Enzensbergera koji upozorava na 'utvare svemoćnog morala'. Ukratko, htio je istaknuti svoju 'različitost' u prosudbi rata na Kosovu.Ipak, svojom brigom samo za kosovske Srbe, 'zaboravljajući' skupne
FRANCUSKA
LE MONDE
18. VI. 1999.
Ravnodušnost prema zločinu
"Iako nitko ne može zanemariti sudbinu srpskih civila nakon ulaska
NATO-ovih snaga na Kosovo, ipak jako iznenađuju riječi ministra
unutarnjih poslova koji se brine zbog 'nasilja' kojemu bi ovi mogli
biti izloženi, a da nije rekao ni riječi o nasilju i progonima koje
su kosovski Albanci trpjeli više tjedana, ni o žrtvama pokolja koje
su počinili Srbi.
Doista, tijekom čitavog sukoba Jean-Pierre Chevenement nije
skrivao svoje neslaganje s vojnim djelovanjem, osuđujući
'imperijalističku predodžbu' koja, prema njegovu mišljenju,
uključuje ostvarenje 'prava na upletanje'. On je podupro
književnika Regisa Debraya čije je istraživanje, sklono Srbima,
donijelo, prema riječima g. Chvenementa, 'finiju analizu prilika,
ne toliko manihejsku'. Prije toga je kolegama u vladi podijelio
tekst njemačkoga filozofa Hansa Magnusa Enzensbergera koji
upozorava na 'utvare svemoćnog morala'. Ukratko, htio je istaknuti
svoju 'različitost' u prosudbi rata na Kosovu.
Ipak, svojom brigom samo za kosovske Srbe, 'zaboravljajući' skupne
grobnice koje pomalo otkrivaju NATO-ovi osloboditelji, ministar
vanjskih poslova otišao je još dalje u svom izazovu, što nas navodi
da se zapitamo ne samo o njegovoj zaslijepljenosti, koju uporno
pokazuje, već i o dosljednosti njegova političkog izbora. A on je
čovjek koji zauzima istaknuto mjesto u francuskoj vladi! Ta je
vlada, zajedno sa saveznicima, nedavno vodila rat. Danas na terenu,
kada je pobjeda sigurna, ta vlada utvrđuje da su njezini najveći
strahovi bili opravdani i da svjedočenja izbjeglica nisu bila
pretjerana. Ona mora na licu mjesta, s partnerima iz NATO-a,
nadzirati stanje puno opasnosti, na mjestu gdje će sjećanja na
ubojstva teško pritiskati budućnost pučanstva. I baš sada, u ovome
trenutku, javlja se ministar unutarnjih poslova kako bi privukao
pozornost na one koji su odgovorni za te zločine!
Recimo to opet, nije riječ o tome da sudbina Srba opravdano ne treba
biti predmet brige, već o tome da, čini se, g. Chevenement ne
razmišlja o sudbini Kosovara - kosovskih Albanaca. Također je
neobično što nijedan njegov kolega nije smatrao potrebnim da mu
odgovori, ako je istina to što je rekao službeni predstavnik vlade,
da se čini kako su 'svi jednako zabrinuti' kao i ministar unutarnjih
poslova.
U tom skrivanju jednog dijela stvarnosti, u tom preokretanju
hijerarhije 'nasilja', ima nešto što sliči na ravnodušnost prema
zločinu kad se taj zločin ne uklapa u ideološki sustav. Kao da su još
uvijek na djelu stari refleksi koji zagrižene duše potiču ne da
vjeruju onome što vide, već da vide samo ono u što vjeruju", kaže se
u uvodniku lista.