US-RU-YU-SAVEZI - OKUPACIJA-Organizacije/savezi-Ratovi-Obrana-Diplomacija US 15. VI. NYT NATO I BALKAN SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES15. VI. 1999.NATO ili BATO?"Mnogo je godina uobičajena dosjetka o NATO-u glasila ovako: NATO
postoji da bi 'držao Nijemce dolje, Amerikance unutar (Europe), a Ruse izvan.' No, u svjetlu kosovske pobjede NATO-a pod vodstvom Sjedinjenih Država, taj će se stari kliše morati prilagoditi. Nova NATO-ov zadatak je 'održati mirni Balkan, s Amerikancima u tom području, i rusku ljubaznost.'Nitko to nije planirao, ali svladavanje krvavoga meteža na Balkanu, i nadgledanje lude, nepredvidljive slabosti Rusije, a ne njezine snage, sad su se pretvorili u glavne NATO-ove zadatke. Od završetka hladnoga rata planeri NATO-a traže novu misiju, rekao mi je dužnosnik NATO-a u bruxellskom sjedištu Atlantskoga saveza, i pokazalo se da je to Balkan.To prebacivanje iz NATO-a u BATO - Balkansko - atlantsku ugovornu organizaciju - pokreću kako humanitarni zahtjevi tako i institucijski imperativi. 'Kako bi preživjela, međunarodna organizacija ne može imati samo pojmovnu misiju', izjavio je dužnosnik. 'Organizacije traže akciju. One moraju nešto raditi. To
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
15. VI. 1999.
NATO ili BATO?
"Mnogo je godina uobičajena dosjetka o NATO-u glasila ovako: NATO
postoji da bi 'držao Nijemce dolje, Amerikance unutar (Europe), a
Ruse izvan.' No, u svjetlu kosovske pobjede NATO-a pod vodstvom
Sjedinjenih Država, taj će se stari kliše morati prilagoditi. Nova
NATO-ov zadatak je 'održati mirni Balkan, s Amerikancima u tom
području, i rusku ljubaznost.'
Nitko to nije planirao, ali svladavanje krvavoga meteža na Balkanu,
i nadgledanje lude, nepredvidljive slabosti Rusije, a ne njezine
snage, sad su se pretvorili u glavne NATO-ove zadatke. Od završetka
hladnoga rata planeri NATO-a traže novu misiju, rekao mi je
dužnosnik NATO-a u bruxellskom sjedištu Atlantskoga saveza, i
pokazalo se da je to Balkan.
To prebacivanje iz NATO-a u BATO - Balkansko - atlantsku ugovornu
organizaciju - pokreću kako humanitarni zahtjevi tako i
institucijski imperativi. 'Kako bi preživjela, međunarodna
organizacija ne može imati samo pojmovnu misiju', izjavio je
dužnosnik. 'Organizacije traže akciju. One moraju nešto raditi. To
je razlog zbog kojega NATO treba Balkan, jednako kao što Balkan
treba NATO.'
Balkan je sigurnosni problem o kojemu NATO stvarno može nešto
učiniti', dodao je on. 'Govorili smo o borbi protiv droge,
terorizma, gomilanja oružja i mafije, ali zapravo tu ne možemo
mnogo učiniti. S Balkanom stvari stoje tako da je ono što NATO može
ponuditi upravo ono što oni trebaju. Mi imamo proizvod koji oni
trebaju, a to je održavanje mira i sigurnosti.'
A klijenata je mnogo. Kad snage NATO-a na Kosovu budu u potpunosti
razmještene, ukupan broj NATO-ovih snaga na Balkanu iznosit će
gotovo 100.000 vojnika. Trideset tisuća u Bosni, 57.000 na Kosovu,
7.000 u Albaniji, 2.000 u Makedoniji i tisuću vojnika u Hrvatskoj.
Mnogi od tih vojnika tamo su na neodređeno vrijeme. Zaista, ubogi su
Albanci potiho rekli NATO-u da se nadaju kako njihovi vojnici neće
NIKADA otići.
Dužnosnik NATO-a dodao je da je tijekom prošlih šest godina
prisustvovao doslovno svim sastancima Vijeća NATO-a u Bruxellesu,
i to onima na najvišoj razini. 'Rekao bih da se 85 posto tih
sastanaka bavilo Balkanom na ovaj ili onaj način', izjavio je on.
'Možda bismo jednom godišnje imali sastanak o oružju za masovno
uništavanje ili terorizmu. Ta su pitanja desert, a Balkan je jelo za
svaki dan. Sada smo stručnjaci za Balkan.'
Što bi Amerikanci o tome trebali misliti? Pa, trebali bi biti veoma
zadovoljni što je NATO, koristeći samo zračnu silu, i bez ijedne
žrtve, postigao svoju osnovnu humanitarnu misiju na Balkanu -
zaustaviti srpsko etničko čišćenje, obuzdati Slobodana Miloševića
(i pokrenti ono što će biti njegova propast) te postići povratak
većine kosovskih izbjeglica.
No, američka nacionalna sigurnost nikad nije počivala na sudbini
Balkana. Ima li NATO-ov balkanski boj ikakve šire strateške
vrijednosti? Pa, završi li nazočnost NATO-a na Balkanu zatvaranjem
posljednje velike otvorene rane u Europi, i tako pridonese
promidžbi šire europske integracije i stabilnosti, u tome ima
strateške vrijednosti. To je vrijedno čak i dodavanja određenog
broja američkih vojnika.
Ali moramo biti svjesni da će to biti veoma skupo, posebno za
Europljane, u razdoblju kad se njihovi proračuni za obranu već
stežu, a na vojna se istraživanja ne troši doslovce ništa. (Od 2.000
srpskih ciljeva, 1.999 su izabrali američki obavještajni sateliti
i izvori, dok su europski odabrali samo jedan.)
To je razlog zbog kojeg će strateška održivost balkanske operacije
NATO-a na posljetku ovisiti o tome koliko se dobro Rusija snalazi i
koliko dobro NATO upravlja odnosima s Rusijom. Trebali bismo
ŽELJETI Ruse na Kosovu - jer mirotvorstvo nije samo odvraćanje, već
i umirivanje. Dajte Rusima nekakvo dostojanstvo, uzmite ih u svoju
ekipu, dajte im da upravljaju dijelom Kosova - i tako umirite
kosovske Srbe s ciljem da ostanu u području, i da kosovska pobjeda
NATO-a ne završi u obrnutom etničkom čišćenju.
Ako se Rusija, povijesni neprijatelj NATO-a, može uklopiti u
Europu, ako se njezin nuklearni arsenal može smanjiti putem nadzora
oružja, tada si NATO može dopustiti da upravlja Balkanom sljedećih
50 godina. No, ako se Rusija slomi, ili vrati agresivnome
nacionalizmu, morat ćemo ponovno razmotriti BATO i vratiti se u
NATO", završava Thomas L. Friedman.