NJ 14. VI. WELT: VEĆ SU U IGRI NOVE PODJELE NA BALKANU

NJEMAČKA DIE WELT 14. VI. 1999. Mnogi balkanski narodi teže ujedinjenju "Počelo je sa Srbima koji su željeli veliku Srbiju. Ta je njihova želja potaknula i želju svih Hrvata da žive u jednoj državi. Sada su na redu Albanci. Težnja nacionalnom ujedinjenju rođena je iz ideološke pometnje nakon preokreta. Bijeg vladajućih komunističkih elita u agresivni nacionalizam odnio je od 1991. stotine tisuća ljudskih života. Velikosrpsko pitanje ostaje i dalje aktualno, ali danas u drastično smanjenim dimenzijama. Postoji sasvim realna mogućnost da će se republika srpska u BiH jednog dana priključiti Srbiji. A hrvatski dio Bosne srastao je u mnogo aspekata s Hrvatskom pa se gotovo već može govoriti i o zajedničkoj državi: primjerice, svaki bosanski Hrvat može sasvim jednostavno dobiti hrvatsku putovnicu. Nešto je veća distanca između republike bosanskih Srba i Srbije, ali samo zato što se sadašnje vodstvo bosanskih Srba protivi jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Kosovo je sada faktički odvojeno od Srbije i sljedećih će godina nastojati ostvariti svoju dugotrajnu težnju za približavanjem Albaniji iako sama pokrajina za sada i formalno ostaje sastavnim dijelom Jugoslavije. Ostale balkanske regije i dalje imaju status 'otvorenih pitanja', a primjer su Makedonija i južna srbijanska pokrajina Sandžak, nastanjena većinskim muslimanskim stanovništvom te Vojvodina na sjeveru s velikim udjelom mađarskog stanovništva. Dugoročno gledano, prirodan razvoj događaja u republici bosanskih Srba bilo bi priključenje Srbiji. Prirodna težnja bosanskih Hrvata bilo bi pak priključenje Hrvatskoj. Kosovski Albanci željeli bi se priključiti Albaniji. No, posljedica tih priključenja bili bi vjerojatno novi ratovi. Oni do sada nisu izbili zato što su Bosna i Kosovo pod pokroviteljstvom Zapada koji njima upravlja neizravno, a tamo gdje je to potrebno i izravno. Postoji li izlaz iz tijeka zbivanja koji naizgled vodi samo u razne slijepe ulice - krvoproliće ili sve višu razinu zapadnog protektorata na Balkanu? Postoji teorija po kojoj novac može nadvladati mržnju. Prema toj teoriji, gospodarsko srastanje može na kraju održati na okupu one koji teže razilaženju. Kosovo će se na gospodarskoj razini spojiti u najboljem slučaju s Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Zapad i nema drugog oslonca osim vojne nazočnosti, demokratizacije, tržišne privrede i ljekovitog utjecaja vremena, koje liječi sve rane. Valja sumnjati da će ti čimbenici biti dovoljni za trajno omamljivanje onih snaga koje nastoje provesti promjenu granica. Stoga Zapad u sljedećim godinama neće imati drugog izbora nego da vojnim snagama nadzire taj kotao i da na nove krize u novim regijama reagira svaki puta sve brže, odlučnije i iskusnije. No, jednog će dana Kosovo morati dobiti referendum za demokratsko odlučivanje o vlastitoj budućnosti, a Crna Gora će možda krenuti vlastitim putom. Takav rasplet neće biti politička katastrofa samo ako do tada - za tri ili četiri godine - vlast u Srbiji preuzme umjerena vlada. Već se neki poigravaju planovima po kojima bi, kao način odštete, Srbiji trebalo odobriti priključenje republike srpske, a priključenje hrvatskog dijela Bosne i Hercegovine zrelijoj Hrvatskoj. No, istodobno bi trebalo osigurati kompenzaciju i muslimanskom ostatku Bosne, koji već sada ne može prevladati ratne podjele niti će mu to vjerojatno ikada poći za rukom", smatra Boris Kalnoky.