GB-YU-RU-S-izvješća-kriza-vojska-Ratovi-Obrana-Organizacije/savezi BBC-PREGLED TISKA-12-6 BRITANSKI RADIO - BBC12. VI. 1999.Pregled tiska"Jučerašnji iznenadni dolazak ruskih snaga u Jugoslaviju glavna je tema svih današnjih britanskih
listova. I svi oni, bez razlike, zbivanja na Kosovu uspoređuju s događajem s konca Drugog svjetskog rata - s utrkom za Berlin. Sve novine na svojim naslovnicama donose i podroban kronološki prikaz jučerašnjeg dramatičnog vojno-diplomatskog dana.'The Times' tako, prepričavajući svojim čitateljima kako je jučer izgledala utrka za Kosovo, ocjenjuje da se radi o najozbiljnijoj krizi od završetka'hladnoga rata'. Podsjećajući da je utrka generala Pattona i maršala Žukova označila početak 'hladnoga rata', 'The Times' veli da bi neriješeno pitanje jedinstvenog vojnog zapovjednika moglo dobiti i političke posljedice. List ocjenjuje i da iznenadnu rusku akciju ne treba čitati samo kao pokušaj bivše supersile da se vrati na svjetsku pozornicu. Ruski pokušaj, piše list, da dobije svoju vlastitu kosovsku zonu odgovornosti, može voditi podjeli Kosova te, osim toga, može također voditi i do faktičkog saveza Srba i Rusije protiv Zapada. List se bavi stanjem duha vlastitih vojnika. 'Bili smo spremni
BRITANSKI RADIO - BBC
12. VI. 1999.
Pregled tiska
"Jučerašnji iznenadni dolazak ruskih snaga u Jugoslaviju glavna je
tema svih današnjih britanskih listova. I svi oni, bez razlike,
zbivanja na Kosovu uspoređuju s događajem s konca Drugog svjetskog
rata - s utrkom za Berlin. Sve novine na svojim naslovnicama donose
i podroban kronološki prikaz jučerašnjeg dramatičnog vojno-
diplomatskog dana.
'The Times' tako, prepričavajući svojim čitateljima kako je jučer
izgledala utrka za Kosovo, ocjenjuje da se radi o najozbiljnijoj
krizi od završetka'hladnoga rata'. Podsjećajući da je utrka
generala Pattona i maršala Žukova označila početak 'hladnoga
rata', 'The Times' veli da bi neriješeno pitanje jedinstvenog
vojnog zapovjednika moglo dobiti i političke posljedice. List
ocjenjuje i da iznenadnu rusku akciju ne treba čitati samo kao
pokušaj bivše supersile da se vrati na svjetsku pozornicu. Ruski
pokušaj, piše list, da dobije svoju vlastitu kosovsku zonu
odgovornosti, može voditi podjeli Kosova te, osim toga, može
također voditi i do faktičkog saveza Srba i Rusije protiv Zapada.
List se bavi stanjem duha vlastitih vojnika. 'Bili smo spremni
krenuti na Kosovo u roku od 36 sati. Za ovo smo se spremali od
ožujka, a sada smo još ovdje jer su Amerikanci zakasnili', riječi su
jednog razvojem događaja razočaranog britanskog vojnika koje
prenosi 'The Times'. List pojašnjava kako su Amerikanci, svjesni
rastućeg kriticizma, za svoje kašnjenje optužili Grčku, čija je
vlada, svjesna domaćeg rastućeg nezadovoljstva NATO-om, odbila
američko iskrcavanje na svoju obalu tijekom izbornog razdoblja u
toj državi. List donosi kratki pregled desetljeća vladavine
Slobodana Miloševića. Prisjećajući se rata u Hrvatskoj i BiH, list
špekulira da će, ako 150.000 kosovskih Srba bude prisiljeno
napustiti svoje domove, egzodus i poniženje stići nazad k
Miloševiću. Za deset godina svoje katastrofalne politike,
Milošević je uvijek izabirao da silu kako bi zaštitio ranjivu
srpsku manjinu diljem bivše Jugoslavije - i svaki mu se puta ta
politika obila o glavu. U uredničkom, pak, komentaru, 'The Times'
upozorava da farsa s Kosovom treba prestati i da šteta koja je
nastala Clintonovom politikom žrtvovanja sigurnosti Balkana za
medijski foto-session treba biti odmah uklonjena.
'The Independent' podsjeća na glasine da su se NATO zemlje
natjecale oko toga koja će zemlja prva prijeći granicu i upozorava
da na Kosovu, nedolaskom NATO-a i odlaskom srpske vojske, nastaje
anarhija i vakuum. 'To je ono što NATO želi', prenosi list riječi
jednog srpskog dragovoljca. 'Oni žele doći što kasnije kako bi Srbi
otišli i isporučili im Kosovo na kojemu će živjeti samo Albanci',
rekao je dragovoljac Stevan 'The Independentu'.
Istodobno 'The Daily Telegraph' donosi procjenu svog moskovskog
dopisnika koji piše kako ruski vojnici mogu izgledati slabo
uvježbani i odjeveni, ali da su dokazali da ruska vojska još može
biti snaga na koju treba računati. Osiguravajući da Rusi budu prva
međunarodna sila koja je ušla u Jugoslaviju, ruska je vojska
donijela barem malo utjehe zbog propasti Varšavskog sporazuma i
Sovjetskog Saveza, zbog povlačenja iz Čečenije i zbog NATO-ove
pobjede nad Srbima. Slika naoružane povorke okićene ruskom
trobojnicom koja se vijori u Jugoslaviji bila je ohrabrujuća za
rusko televizijsko gledateljstvo, ali i alarmantna za zapadne
saveznike. I dok je jedan ruski dopisnik iz Bruxellesa javljao kako
je Moskva uspjela tamo gdje Milošević nije, piše list, NATO
sjedište je bilo u panici prvi puta od ožujskog početka zračnih
napada. List se bavi i utjecajem ruskog ulaska u Jugoslaviju na
politiku OVK-a. 'Ako Rusi pokušaju silom stvoriti svoj sektor u
NATO-ovoj mirovnoj misiji, naći će se u novom Afganistanu', kazao
je listu Leurat Saidiju, glasnogovornik OVK-a. List ocjenjuje da,
ukoliko srpske postrojbe ostanu pod ruskim mirovnim kišobranom,
postoji bojazan da će takva navodna provokacija OVK-u dati izgovor
da nastavi sa svojim napadima na Kosovu. U svom uredničkom
komentaru list donosi procjenu s kojom se slažu svi britanski
listovi - ruska je akcija zapadne saveznike posve iznenadila. NATO-
ovo oklijevanje da prijeđe jugoslavensku granicu omogućilo je
Rusima vrijeme da dovedu svoje vojnike iz Bosne, piše list
procjenjujući da sada postoji opasnost da će Rusi brzo prijeći
granicu kako bi zauzeli sjeverne gradove, sela i rudnike te da će
potom izazvati zapadne saveznike da ih od tamo maknu.
Pod naslovom 'Utrka za Prištinu', današnji 'The Guardian' također
donosi podroban pregled jučerašnjih dramatičnih zbivanja. Na
naslovnici je tekst o kosovskim Srbima koji su sada prisiljeni
napuštati Kosovo. Stotine sropskih obitelji odlučilo je pobjeći s
Kosova prije nego što stignu NATO-ove postrojbe bojeći se da bi oni
sada mogli biti žrtve albanskih osvetničkih napada, piše 'The
Guardian'. List se bavi i ubrzanim pripremama humanitarnih
agencija za skori posao vraćanja 860 000 kosovskih Albanaca
njihovim kućama. Prenosi i procjenu UNHCR-a da će se u iduća tri
mjeseca svojim kućama vratiti 400 do 500 tisuća Albanaca. List se
pozabavio i ulogom britanskog premijera u kosovskom ratu. Blair je
počeo kao samo jedna komponenta zapadnog saveza, ali je tijekom
rata izgradio svoju ugled tražeći oštriji pristup prema
predsjedniku Miloševiću, dok su Amerika, Francuska i Njemačka
popustile. U svakom slučaju, u Britaniji bi se ovaj rat trebao zvati
Blairovim ratom, drži list. Da li pukom srećom, ili zbog dobre
procjene, njegova se politička koncepcija nije urušila i Blair je
ubio vječnu sumnju da laburistički vođe nemaju smisla za rat.
Britanski je premijer vodio bez svoje vlade, radeći samo s
ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom i ministrom obrane
Georgeom Robertsonom koje je list proglasio političkim
pobjednicima ovoga rata. Britanski su političari izgradili most
između Amerike i Europe, a sam premijer Blair preuzeo je istaknutu
ulogu u sukobu koji je mogao i još može krenuti po zlu. U uredničkom
komentaru list sagledava širu sliku ruske pomoći Srbima
ocjenjujući da bi ruska želja za svojim vlastitim sektorom na
Kosovu mogla, čak i bez namjere, imati učinak sigurne luke za
kosovske Srbe u koju se Albanci ne bi željeli vratiti. 'The
Guardian' procjenjuje kako Rusija svakako treba dobre političke i
gospodarske odnose s Europom i Amerikom, dodajući kako se uskoro
treba održati summit zemalja G-8 na kojemu će se raspravljati ruska
hitna želja da joj se otpišu neki dugovi. Ipak, zaključuje list,
ruska drama upućuje na to da bi svako novo odlaganje ulaska na
Kosovo bilo glupo i da je potrebno što skorije rasporediti NATO-ove
vojnike u pokrajini.
I na kraju, 'The Financial Times' donosi tekst pod naslovom 'Zmija
mora promijeniti svoju kožu'. Zmija je nadimak Hasima Taqija,
političkoga vođe OVK-a, za kojega list procjenjuje da će morati
promijeniti osobnu taktiku - od ratnoga vođe morat će postati pravi
politički vođa. Istu tu promjenu, piše list, mora proći sam OVK,
koji od pobunjeničke vojske mora postati politička organizacija
želi li zadržati ikakav utjecaj u uvjetima međunarodnog
protektorata".
(BBC)