ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj se još uvijek ne posvećuje dovoljno pozornosti važnosti zaštitarstva i osiguravateljstva, a treba poboljšati i međusobnu suradnju svih nositelja planiranja, provođenja i upravljanja sigurnošću i
zaštitom. Istaknuo je to predsjednik Udruge istražnih i zaštitarskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Damir Ruk, koja je uz Zagrebački velesajam (ZV) bila organizator današnjeg okruglog stola na temu "Unaprjeđenje zaštite i sigurnosti osoba i imovine", održanog u sklopu Međunarodnog sajma zaštite osoba i imovine Interprotex na ZV-u.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - U Hrvatskoj se još uvijek ne posvećuje
dovoljno pozornosti važnosti zaštitarstva i osiguravateljstva, a
treba poboljšati i međusobnu suradnju svih nositelja planiranja,
provođenja i upravljanja sigurnošću i zaštitom. Istaknuo je to
predsjednik Udruge istražnih i zaštitarskih djelatnosti pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Damir Ruk, koja je uz
Zagrebački velesajam (ZV) bila organizator današnjeg okruglog
stola na temu "Unaprjeđenje zaštite i sigurnosti osoba i imovine",
održanog u sklopu Međunarodnog sajma zaštite osoba i imovine
Interprotex na ZV-u. #L#
Zakonska regulativa, smatra Ruk, nedovoljno je precizna te nije
napravljena standardizacija pojedinih elemenata zaštite. To je
ilustrirao primjerom iz Zakona o bankama i štedionicama, u kojem
nema odredbe kojom bi se dobivanje dozvole za rad mjenjačnica,
štedionica i banaka uvjetovalo zadovoljavanjem točno određene
razine tehničke i tjelesne zaštite. Upravo stoga, banke i
poslovnice bez video nadzora i čuvara, u nas nisu rijetkost,
zaključio je Ruk.
Na okruglom stolu govorili su i predstavnici Ministarstva
unutarnjih poslova i Udruženja osiguravatelja. Istaknuto je kako
je tek krajem 1996. u Hrvatskoj donesen Zakon o zaštiti osoba i
imovine, koji je omogućio dobru regionalnu pokrivenosti i
organizaciju zaštitarskih i osiguravateljskih tvrtki. Tako danas
13 tisuća građana u zemlji ima dozvolu za obavljanje toga posla. No,
promjena uvjeta djelovanja traži i određene promjene zakonskog
okvira, naglašeno je na okruglom stolu.
Prijedlozi, koji prema mišljenju sudionika mogu pridonijeti
unaprjeđenju sigurnosti imovine i osoba su: jasnija zakonska
regulativa, odobravanja poreznih olakšica, koje bi stimulirale
građane i poduzetnike na kupnju i ugrađivanje zaštitnih uređaja,
zatim utemeljenje radne skupine predstavnika osiguravatelja i
zaštitara koja bi zastupala njihove interese pred nadležnim
državnim institucijama. Ti će se prijedlozi uputiti na adresu
Ministarstva unutarnjih poslova, Direkcije za nadzor društava za
osiguranje, Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, te
Udruge osiguravatelja i Udruge istražnih i zaštitarskih
djelatnosti pri HGK, koji bi u radnu skupinu trebali izabrati svoje
predstavnike.
(Hina) splj db