ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska vlada je na današnjoj sjednici prihvatila nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se uređuje i razgraničava nadležnost kod raspolaganja državnim
poljoprivrednim zemljištem. Prema tom prijedlogu o trajnim oblicima raspolaganja i koncesiji odlučivalo bi se na razini države, a o zakupu i služnosti plodouživanja na razini županija.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska vlada je na današnjoj sjednici
prihvatila nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
poljoprivrednom zemljištu, kojim se uređuje i razgraničava
nadležnost kod raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Prema tom prijedlogu o trajnim oblicima raspolaganja i koncesiji
odlučivalo bi se na razini države, a o zakupu i služnosti
plodouživanja na razini županija.#L#
Hrvatska vlada odlučivala bi o darovanju poljoprivrednih zemljišta
dok bi o prodaji i darovanju državnog poljoprivrednog zemljišta
hrvatskim braniteljima odlučivalo Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva.
Predložene su i izmjene odredaba koje se odnose na raspored
sredstava ostvarenih od zakupnine i prodaje državnog
poljoprivrednog zemljišta tako da 50 posto prihoda pripada
proračunu županije, a drugih 50 posto proračunu općine ili grada na
čijem se području zemljište nalazi.
S obzirom na trajno opredjeljenje sačuvanja zemljišta od
onečišćenja, propisana je i obveza utvrđivanja stanja onečišćenja,
trajnog motrenja poljoprivrednog tla i uvođenja informacijskog
sustava tla, a u tu svrhu predloženo je i osnivanje Zavoda za tlo.
Izmjenama i dopunama bitno su proširene odredbe koje se odnose na
zakup državnog poljoprivrednog zemljišta - utvrđuju se elementi
ugovora o zakupu , detaljnije je propisan prestanak i otkaz ugovora
o zakupu, predlaže se novi rok zakupa do 25 godina za trajne nasade i
do 10 godina ako se zemljište koristi za druge namjene.
Nacrtom prijedloga preciziraju se i odredbe koje reguliraju
upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o
poljoprivrednom zemljištu, a kod kaznenih odredbi odgovornost za
neodržavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta sužena je samo na
pravne osobe.
Prvi zakon Republike Hrvatske o poljoprivrednom zemljištu stupio
je na snagu krajem srpnja 1991. i nije sadržavao odredbe o
raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te se
tom imovinom moglo raspolagati samo prema općim propisima o
raspolaganju nekretninama. Zbog te su okolnosti Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu preciznije
uređeni postupci za koncesiju, prodaju, zakup, darovanje, služnost
plodouživanja i zamjenu poljoprivrednog zemljišta.
S obzirom da je zemljišno-knjižno stanje u Hrvatskoj nesređeno i da
su zakup i služnost plodouživanja dominantni oblici raspolaganja
državnim poljoprivrednim zemljištem za koje je potrebno
pribavljanje dokumentacije kao kod prodaje i darovanja, donošenjem
odluka o zakupu i služnosti plodouživanja na županijskoj razini,
efikasnije bi se rješavali problemi korištenja državnog
poljoprivrednog zemljišta dok bi državi bila ostavljena mogućnost
odlučivanja o trajnim oblicima raspolaganja što je ekonomsko,
strateško i političko pitanje, ističe Vlada.
(Hina) kg db