MADRID, 9. lipnja (Hina) - Kromosomi "ubojice" proizvode otrovnu tvar za uništavanje kromosoma suprotnoga spola. Najradikalniji mačizam i feminizam nisu ograničeni samo na ljudsku kulturu, jer i u prirodi postoji borba na život i smrt
između muškoga i ženskog spola, piše "El Pais".
MADRID, 9. lipnja (Hina) - Kromosomi "ubojice" proizvode otrovnu
tvar za uništavanje kromosoma suprotnoga spola. Najradikalniji
mačizam i feminizam nisu ograničeni samo na ljudsku kulturu, jer i u
prirodi postoji borba na život i smrt između muškoga i ženskog
spola, piše "El Pais". #L#
Iako je normalno da kod većine vrsta spolnim razmnožavanjem nastaje
po 50 posto potomaka jednog ili drugog spola, u nekim slučajevima
nastaju neravnoteže zbog pojave spolnih kromosom "ubojica", a to se
događa čak i prije same oplodnje među spermijima iz kojih bi morali
nastati potomci jednog ili drugog spola.
Anne Atlan, genetičarka iz pariškog Instituta Jacques Monod, već
deset godina proučava te promjene i utvrdila je da se događaju i kod
jako različitih vrsta, kao što su komarci, muhe, miševi, pa čak i
kod biljaka. Anne Atlan misli da se to javlja i kod čovjeka, ali je
teže dokazati. Time bi se mogla objasniti pojavu da se u nekim
obiteljima rađaju samo dječaci, odnosno samo djevojčice, što je
češće nego što bismo pretpostavili na temelju statističke
vjerojatnosti.
Kod većine vrsta, spol određuje kromosom u spermijima (muškoj
gameti), a on može biti X ili Y. Žensko jajašce uvijek nosi kromosom
X, pa tako ženke imaju kombinaciju XX, a mužjaci XY. Budući da
spermiji nastaju diobom stanice zvanom mejoza, kad se broj
kromosoma dijeli na dva, nastaje isti broj spermija s kromosomom X
kao i onih s kromosomom Y.
Ponekad se kromosomi X i Y ponašaju kao ubojice, jer imaju gen za
proizvodnju tvari koja truje kromosome suprotnoga spola. Čini se da
je ta "mejotska distorzija" češća kod X-kromosoma nego kod Y-
kromosoma.
Nije jasno kakva bi bila prednost takvog ponašanja za evoluciju,
jer bi to, kad ne bi bilo nekih drugih čimbenika, moglo dovesti do
nastanka isključivo ženske ili muške populacije, osuđene na
izumiranje.
Anne Atlan otkrila je da tu pojavu u razmjerno kratkom razdoblju
prekida razvoj mehanizama rezistencije kod kromosoma suprotnoga
spola pa uskoro opet nastaje ravnoteža.
Znanstvenica je proučavala mejotsku distorziju kod vinske mušice i
nekih drugih vrsta, ali je glavne rezultate dobila križanjem dviju
odvojenih populacija vinske mušice, jedne iz Tunisa, a druge sa
Sejšelskih otoka.
U obje populacije razmnožavanjem je nastajao otprilike isti broj
mužjaka i ženki. No, poslije križanja mužjaka iz Tunisa sa ženkama
sa Sejšela, potomci su u 90 posto slučajeva bili ženskog spola. Kad
je ta pojava zabilježena u više naraštaja, Anne Atlan je otkrila
pojavu faktora otpora, a križanjem populacija koje imaju "kromosom
ubojicu" s onima bez njega, stvara se neravnoteža spolova.
Osim toga, otkrila je da je preostalih deset posto muških potomaka
često neplodno. Slična je pojava opažena i kod ljudi, jer su
muškarci u obiteljima u kojima se najčešće rađaju djevojčice češće
neplodni od ostalih muškaraca.
(Hina) rug dgk