NJ 7. VI.-DIE WELT-AHTISAARI

NJEMAČKA DIE WELT 7. VI. 1999. 'Još ćemo dugo trebati američku nazočnost' Dužnosnik Europske unije, finski predsjednik Martti Ahtisaari, sudjelovao je u donošenju kosovskog mirovnog plana. U razgovoru s novinarom ovoga lista Herbertom Krempom govori kako bi mogla izgledati budućnost te regije. - Sada započinje težak mirovni proces čijem ste početku pripomogli u Beogradu. Ne odnosi se samo na siromašno Kosovo, nego na cijelu jugoistočnu europsku regiju. = Još sam prije četiri godine rekao da i Jugoslaviji i Srbima moramo dati mogućnost da postanu dijelom organizirane Europe. Dok ne budu kadri stvoriti demokratsko društvo, proći će puno vremena. No moraju znati da ta prigoda postoji, ako izgrade demokraciju, promijene svoje zakonodavstvo i ustroje multietničko zajedništvo. Tomu pripadaju i slobodni mediji koji su sada krajnje jednostarno usmjereni, dočim se nezavisni glasovi potiskuju. Trebalo bi ohrabriti građane da podupru takav razvitak. - Povremeno se čuje riječ Marshallov plan. = To je bilo jedanput, neće biti i drugi put. Ovaj put moraju biti uvučene financijske ustanove, pored EU-a, Europskog povjerenstva i drugih organizacija. Njemačka je vlada izradila stabilzacijski plan za jugoistočnu Europu. To joj je zasluga. Trebalo bi ga nazvati 'Schroederovim planom'. On je značajan dio političkog procesa koji treba započeti na Kosovu, ali uključuje i Albaniju, Makedoniju, čak i Srbiju - sve oštećene zemlje u regiji. - Poslije razaranja i potpune dezorganiziranosti, golem pothvat. = Da, opsežna izgradnja, ne samo gospodarske naravi. Moraju biti stvorene demokratske ustanove, humanitarne službe i policija. Za organizaciju i obuku policije bio bi mjerodavan OESS, za povratak prognanika presudnu ulogu igra visoko povjerenstvo UN-a za izbejglice. Nužna je uska suradnja OESS-a i UN-a. Međunarodna zajednica još nije spremna za sve mirovne zadaće. - Vjerujete li da se na Kosovu opet može izgraditi multietničko društvo? = Nadam se. Razočaralo me što je Milošević prvotno htio dopustiti samo međunarodnu nazočnost za nadziranje mira. Postrojbe koje uđu, ne moraju štititi samo kosovske Albance, nego i Srbe koji žive u toj pokrajini. - Hoće li Kosovo biti protektorat? = Ne, takva ustanova više ne postoji. Stanje na Kosovu zacijelo će se definirati na razne načine. Temelj cijele operacije, pa i mira, ipak je da Kosovo ostane dijelom SR Jugoslavije. - Hoće li poslije uzavrele mržnje postojati neka vrsta 'preodgoja'? = Ne, ne može se reći da etničke zajednice nisu sposobne za suživot. Prije izbijanja rata u Bosni, među skupinama u Sarajevu vladao je mir. Kosovu je 1974. Tito dao autonomiju. Milošević ju je ukinuo. Uvjet suživota je svestrana zaštita prava. Kritično je kad se u ljudima rodi osjećaj da nisu zaštićeni. Pomislite na Bosnu i Hercegovinu. Tamo ni sada, kao ni ranije, nema rješenja koje bi funkcioniralo, nosilo samo sebe. Rješenje treba 'operativno' podupirati dugo vremena. Koliko će vremena tražiti Kosovo, ne znam. - Kako prosuđujete ulogu SAD-a u balkanskoj kriznoj regiji? Hoće li ostati ili otići? = Njihova je uloga tamo stalna. I njihov utjecaj na međunarodne financijske ustanove, MMF i Svjetsku banku. Cjelokupna međunarodna zajednica, uključujući NATO i EU, radi na mirnom razvitku budućnosti. Ponuda stoji. - Finsko predsjedanje EU-om Vašim je posredovanjem dobilo važan uvod i 'južnu' tematiku. Bliža vam je 'nordijska dimenzija' Skandinavije i zemalja na Baltičkome moru. Znači li taj pojam, koji ste Vi uveli, više od širenja EU-a na Poljsku i baltičke zemlje, znači li to, primjerice, bavljenje problemima okoliša koji su nastali u sjeverozapadnoj Rusiji zbog nesigurnih nuklearnih centrala i vojnog nuklearnog otpada? = Nordijska dimenzija znači da za sjevernu Europu trebamo sličan suvisao okvir - i financijski - kakav je za sredozemno područje donijela konferencija u Barceloni. Koristimo maksimum novca koji nam je na raspolaganju za suradnju s Rusijom i drugim susjednim zemljama na Baltičkom moru. Za to imamo razumijevanje EU-a. Neke su zemlje ipak mislile da pri tome previše naglašavamo pitanja energetike, ali ta pitanja ipak imaju značajnu ulogu. (...) - Kako prosuđujete stanje u Rusiji? = Granica duga 1340 kilometara koju imamo s Rusijom izrazito je mirna granica, unatoč golemim financijskim problemima ruske vlade. Rusi imaju okvir za demokratski razvitak. Izbori su slobodni, nema cenzure medija, a za razliku od Jugoslavije, postoji sloboda mišljenja. Ono što još nedostaje jest civilno društvo u zapadnom smislu te riječi. Demokratske ustanove nisu još posve razvijene. O drugome još treba promisliti, ponajprije o držanju prema stranim ulagačima. Ako s ulagačima loše postupe, više ih neće vidjeti. Privatna inicijativa zahtijeva novi naraštaj. Računam da će za duhovni i gospodarski razvitak zemlje trebati još puno vremena. Pritom Rusiju treba podupirati, a ne izolirati. Pomislimo na iduće tisućljeće: ono što danas uvježbavamo jest trilateralni odnos između Europe, SAD-a i Rusije. - Što je promijenio kosovski sukob? = Milošević je Kosovu, Srbiji, susjedima i UN-u stvorio teške probleme. Autoritet Vijeća sigurnosti je potkopan, a rusko-zapadni odnosi su pogoršani. Na Zapadu se postavlja pitanje imaju li Rusi iste vrijednosti kao i mi. Svi žele mirno rješenje. Ni jedna zapadna zemlja ne bi mogla ostati mirna pred strahotama Kosova. Osobito kad se pomisli na Bosnu, na Srebrenicu. Stoga se moralo reagirati vojnim sredstvima. U ruskom društvu nije postojao sličan pritisak uvjerenja. No nadam se da Rusi razumiju zašto nismo mogli ostati nedjelotvorni.