HR-kriza-pomoć IT-7.VI.CORRIERE-FASSINO INTERVIEW ITALIJACORRIERE DELLA SERA7. VI. 1999.Fassino: "Obnova Balkana tiče se i SAD-a""5. lipnja 1947., u jednom govoru na harvardskom sveučilištu, George Catlett Marshall, državni tajnik
SAD-a, prikazao je plan pomoći europskim zemljama koji je potom trebao dobiti njegovo ime: 'Marshalov plan'. Pedeset i dvije godine kasnije, novi program pomoći uključuje Europu koja je ovoga puta na drugoj strani. U interviewu listu 'Corriere della Sera', Romano Prodi najavio je njegove strateške smjernice, a čini se da se Piero Fassino, ministar vanjske trgovine, s njima slaže. Pod uvjetom da Europa u plan uključi i Sjedinjene Države.- Ministre Fassino, plan za Balkan uključit će i talijanska poduzeća. U kojoj mjeri? Hoće li imati ulogu poput njemačkih, engleskih, francuskih, ili manju?= Italija je već danas jedan od najvažnijih gospodarskih partnera balkanskoga područja. Tamo posluje tisuće talijanskih poduzeća, sedam tisuća samo u Rumunjskoj, gdje smo ispred Njemačke. I u Hrvatskoj smo prvi. Očito je da Italija želi biti protagonist u obnovi, radi toga ćemo donijeti posebni zakon s namjenskim
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
7. VI. 1999.
Fassino: "Obnova Balkana tiče se i SAD-a"
"5. lipnja 1947., u jednom govoru na harvardskom sveučilištu,
George Catlett Marshall, državni tajnik SAD-a, prikazao je plan
pomoći europskim zemljama koji je potom trebao dobiti njegovo ime:
'Marshalov plan'. Pedeset i dvije godine kasnije, novi program
pomoći uključuje Europu koja je ovoga puta na drugoj strani. U
interviewu listu 'Corriere della Sera', Romano Prodi najavio je
njegove strateške smjernice, a čini se da se Piero Fassino,
ministar vanjske trgovine, s njima slaže. Pod uvjetom da Europa u
plan uključi i Sjedinjene Države.
- Ministre Fassino, plan za Balkan uključit će i talijanska
poduzeća. U kojoj mjeri? Hoće li imati ulogu poput njemačkih,
engleskih, francuskih, ili manju?
= Italija je već danas jedan od najvažnijih gospodarskih partnera
balkanskoga područja. Tamo posluje tisuće talijanskih poduzeća,
sedam tisuća samo u Rumunjskoj, gdje smo ispred Njemačke. I u
Hrvatskoj smo prvi. Očito je da Italija želi biti protagonist u
obnovi, radi toga ćemo donijeti posebni zakon s namjenskim
fondovima za talijanska poduzeća.
- Kad biste bili talijanski građevinar, što biste danas učinili?
Kome biste se obratili?
= Zakon će predvidjeti načine pristupa fondovima. U tom trenutku će
se građevinar kojega ste uzeli za primjer moći obratiti vladi, no
moći će se obratiti i europskim fondovima. Izvora kreditiranja, sve
u svemu, bit će dva, i obnova Balkana postat će divovska prilika za
razmjenu, ne samo gospodarsku. To će cijelo područje biti veliko
gradilište, zamislite što znači u potpunosti ponovno izgraditi
ceste, željeznice, mostove...
- U interviewu 'Corriere-u' Romano Prodi je govorio o planu koji se
neće, kao ni Marshallov plan, ograničiti samo na gospodarsku
intervenciju.
= Tako je. Cilj je europska integracija Balkana, put će biti dug,
ali to mora biti cilj. Uvijek se govorilo: Balkan je područje
sukoba, bolje se držati dalje od njega. No istina je upravo
suprotna, samo ako se bude blizu, udaljit će se mogućnost sukoba.
- Europa od prije pedeset godina, ona Marshallovog plana, bila je
drukčija od Balkana...
= I Marshalov plan, poput ovog europskog, za namjeru je imao ne samo
gospodarski rast nego i demokratsku stabilnost. Naravno, u Europi
krajem četredesetih godina bio je Staljin, počinjao je hladni
rat...
- Danas, međutim, tu je Milošević. Kancelar Schroeder drži da će
Europa pomoći Beogradu samo ako se vrati demokracija.
= Okončanjem rata promijenit će se stvari i u Beogradu pa će se i
tamo sve više uspostavljati demokracija i uz pomoć obnove. To je
politika gospodarskih i političkih odnosa koja će vršiti
demokratsku kontaminaciju. (...)
- Mi, talijanski porezni obveznici, međutim, možemo odlučiti
odgovara li nam taj plan ili ne. Htjet ćemo znati i koliko će nas
koštati.
= Koliko će stajati, nemoguće je znati a priori, ostvarivanje jedne
velike razvojne faze golem je proces i nije samo pitanje novaca.
Izbjegnimo, molim Vas, ponavljanje pogreške koju smo učinili u
vrijeme eura. Da je bilo po onima koji su se stalno pitali 'koliko će
nas stajati', ostali bismo izvan toga. Plan za Balkan imat će svoju
cijenu, ali nam ona sigurno odgovara. Donijet će stabilnost
kontinentu, izbjeći će se novi ratovi, zakočit će useljeničke
valove. (...)
- A Amerikanci? Clinton smatra da ne trebaju dati nijedan dolar...
= (...) Važno je uključiti Sjedinjene Države u taj plan. Sigurno se
ne mogu isključiti. No, očito, Europa treba poduzeti glavni napor.
- Glede plana. Kako će se zvati? 'Prodijev plan', europski
plan...?
= Prodijev plan meni je sasvim u redu, zašto ne? (...)", piše Maria
Latella.