BONN, 27. svibnja (Hina) - Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe i ugovori o stabilizaciji i pridruživanju koje će zemlje u regiji približiti euroatlantskim strukturama, odgovor su Europske unije na kosovsku krizu, kao jedan od
najtežih izazova koji je pred Europu postavljen od završetka Drugog svjetskog rata, rekao je u četvrtak predstavnik Europske komisije na sastanku u Petersbergu Guenter Burghardt.
BONN, 27. svibnja (Hina) - Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe i
ugovori o stabilizaciji i pridruživanju koje će zemlje u regiji
približiti euroatlantskim strukturama, odgovor su Europske unije
na kosovsku krizu, kao jedan od najtežih izazova koji je pred Europu
postavljen od završetka Drugog svjetskog rata, rekao je u četvrtak
predstavnik Europske komisije na sastanku u Petersbergu Guenter
Burghardt. #L#
Prijedlog Europske komisije da EU pokrene pregovore o "Ugovorima o
stabilizaciji i pridruživanju" s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom,
Makedonijom, Albanijom, i eventualno, SRJ, predstavlja ključan
doprinos Paktu o stabilnosti jugoistočne Europe, čiji nacrt se
usuglašava na današnjem sastanku političkih direktora
ministarstava vanjskih poslova tridesetak zemalja i predstavnika
međunarodnih organizacija u Petersbergu pokraj Bonna.
Za izlazak regije iz kruga ratova i kriza, koji traje od 1990.,
potrebno je, po mišljenju Burghardta, da se zemlje u regiji
politički obvežu na mir, stabilnost i suradnju sa susjedima, a
međunarodna zajednica na to odgovori pružanjem pomoći i većim
angažiranjem.
Osim prevencije budućih kriza, dugoročni cilj je da zemlje
jugoistoka Europe počnu dijeliti rastući prosperitet ostatka
kontinenta, naglasio je Burghardt, generalni direktor
vanjskopolitičkog Ureda Europske komisije (EC).
U angažiranju Unije u regiji značajnu ulogu od 1996. je imao tzv.
regionalni pristup. Nove inicijative, koje je EK iznijela
predlažući ugovore za stabilizaciju i pridruživanje, po njegovim
riječima, reafirmiraju i dograđuju vrijednosti regionalnog
pristupa.
"Tom inicijativom proširuje se regionalni pristup i naglašavaju
postavljeni uvjeti, koji postaju značajan element procesa
stabilizacije i pridruživanja."
U svom govoru na skupu u Petersbergu, Burghardt je precizirao da
elementi novog pristupa uključuju: razvoj ugovora o stabilizaciji
i pridruživanju kao novog oblika ugovornog odnosa; razvoj
postojećih gospodarskih i trgovinskih odnosa s regijom i unutar
nje; razvitak i djelomična preorijentacija gospodarske i
financijske pomoći; povećanu pomoć u demokratizaciji, razvitku
civilnog društva, obrazovanja i izgradnje institucija; korištenje
novih mogućnosti za suradnju na različitim poljima, uključujući
pravosuđe i unutarnje poslove; razvitak daljnjeg političkog
dijaloga.
Nacrt pakta koji se razmatra u Petersbergu, po ocjeni Burghardta, u
cijelosti je konzistentan i komplementaran s prijedlozima EK. Pakt
o stabilnosti također će biti značajan element zajedničke
strategije prema regiji koju Europska unija namjerava usvojiti na
summitu u Helsinkiju u prosincu.
Prva zemlja s kojom bi EU trebala stupiti u pregovore o novoj vrsti
ugovora o pridruživanju bila bi Makedonija, s kojom bi "dužnosnici
u Bruxellesu pregovore mogli početi na jesen". Naredna zemlja bila
bi Albanija.
Kad je u pitanju Hrvatska, potrebno je da ona prvo ispuni poznate
uvjete iz regionalnog pristupa, a, po riječima Burghardta, odluka o
pokretanju pregovora s Hrvatskom o novom tipu sporazuma bit će
donesena tek nakon izvješća EK u studenome ove godine.
(Hina) dh ii