ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Posljednjih godina hrvatski izvoz stagnira na oko 4,5 milijarde američkih dolara godišnje, dok je uvoz gotovo dvostruko veći. Izvoznici razloge takvom malom izvozu u odnosu na mogućnosti gospodarstva, vide u
nepovoljnim poticajnim mjerama izvoza, skupim kreditima, visokim doprinosima, nelikvidnošću, malom broju sporazuma o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama i zemljama CEFTA-e, odnosno, u posljednje vrijeme, uvođenju carina u trgovini s BiH.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Posljednjih godina hrvatski izvoz
stagnira na oko 4,5 milijarde američkih dolara godišnje, dok je
uvoz gotovo dvostruko veći. Izvoznici razloge takvom malom izvozu u
odnosu na mogućnosti gospodarstva, vide u nepovoljnim poticajnim
mjerama izvoza, skupim kreditima, visokim doprinosima,
nelikvidnošću, malom broju sporazuma o slobodnoj trgovini sa
susjednim zemljama i zemljama CEFTA-e, odnosno, u posljednje
vrijeme, uvođenju carina u trgovini s BiH.#L#
Tridestak zagrebačkih tvrtki, čiji je pojedinačni godišnji izvoz
veći od milijun dolara, suglasno je da je izvoz temelj opstanka
hrvatskog gospodarstva, ali da je prethodno potrebno utvrditi
jasne mjere i kriterije za poticaj izvozu. Pritom napominju da su
proizvodni kapaciteti veći nego su sadašnje proizvodne mogućnosti,
ali nedostaju sredstva za osiguranje proizvodnje.
Gotovo je nemoguće izvoziti i prodati robu na inozemnom tržištu
kada krediti za proizvodnju prelaze 18 postotnu godišnju kamatu,
tvrde izvoznici. Posebni problemi nastaju u primjeni Zakona o unosu
deviza koji naplatu ograničava na 90 dana izazivajući tako
poteškoće u naplati, posebice iz BiH, gdje naplata traje i po 150
dana. Stoga izvoznici predlažu promjenu odredaba tog zakona kao i
ukidanje carina i PDV-a za robu koja se uvozi radi izvoza.
Država bi izvoznicima najviše pomogla kada bi uredno plaćala svoje
obveze te donijela stimulativne mjere za poticanje izvoza i razvoj
tehnologije, smatraju izvoznici. Većina izvoznika od države ne
traži zaštitu već, kako kažu, samo stvaranje okvira koji će
osigurati poslovanje pod uvjetima inozemne konkurencije.
Kreditne linije Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) izvoznici
ne drže povoljnima već "optrećujućima i rigoroznima". HBOR-u treba
što prije omogućiti izravno kreditiranje izvoznih programa, ali
povoljnim kamatama između 6 i 10 posto. Naglašavaju kako izvozni
programi kod poslovnih banaka (koje za dva posto marže, po riječima
izvoznika, ne žele raditi) čekaju i po nekoliko mjeseci.
Poseban problem izvoznicima je stvorilo i uvođenje carina između
Hrvatske i BiH zbog čega će primjerice Elektrokontaktovi proizvodi
biti skuplji za 11 posto, PIK-a Vrbovca 16 do 24 posto, a Kraševi 27
do 43 posto. Stoga očekuju hitne akcije hrvatskih ministarstava
kako bi se potpisao sporazum o trgovini.
Gotovo svi izvoznici ocjenjuju kako im sadašnji tečaj odgovara
napominjujući samo kako bi ga vjerojatno trebalo povećavati dok se
ne izbalansira uvoz i izvoz.
Predstavnike izvozne metalske i elektroindustrije, uz ostale
probleme, najviše muči zastrajela tehnologija, financiranje
proizvodnje i nedostatak investicija.
Predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža tvrdi da bi i najminimalnije
investicije donijele 100-postotno povećanje izvoza ocjenjujući
potrebnim svako ulaganje u opremu osloboditi poreza. Od poreza i
carina trebalo bi osloboditi i strana ulaganja jer, drži
predsjednik Nadzornog odbora Pastora Radenko Milošević, porezi već
na samom početku obeshrabruju stranog partnera.
Visoki su i troškovi građevinskih dozvola, drži predsjednik Uprave
Elektrokontakta Vladimir Ferdelji navodeći kako samo građevinska
dozvola za izgradnju proizvodne hale veličine 3000 četvornih
metara tvrtku stoji 500 tisuća DEM. Za razliku od Zagreba,
napominje Ferdelji, u europskim zemljama grad poklanja zemljište
svakom tko želi proizvoditi.
Predstavnici izvoznika prehrambene industrije kao ograničavajući
faktor hrvatskog izvoza ističu činjenicu da Hrvatska nije u
svjetskim trgovinskim asocijacijama, a inozemna konkurencija ne
dopušta pristup svojim tržištima. "Tvornica Ledo je pokušala
promovirati svoje proizvode, ali probitak na zapadno i istočno
tržište nije moguć jer se od naših proizvoda traži najniža cijena da
bi se uzele tek probne količine", naglašava voditeljica Ledovog
izvoza Irena Grgat.
Predstavnici izvoznika kemijske, kao i tekstilne i obućarske
industrije nazadovoljni su i previsokim cijenama energije i
komunalnih usluga kojim je opterećena izvozna proizvodnja, a
neuključenost u gospodarske integracije poskupljuje proizvode,
primjerice tvrtke Chromos-Pigmenti za 5 do 6 posto.
Tekstilne i obućarske izvoznike pritišće konkurencija iz ostalih
tranzicijskih i dalekoistočnih zemalja koju sa sadašnjim kreditima
i nedostatkom stimulacije izvoza ne mogu sustići.
Sve izvoznike, kao i ostale dijelove gospodarstva, muči
nelikvidnost, jer unutarnjih rezervi više nema, jer se sada tvrtke
zadužuju i za isplatu plaća.
(Hina) kg/db db