IZVOZNICI: HBOR PRETVORITI U IZVOZNU BANKU

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) - Za povećanje izvoza potrebno je hitno omogućiti Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) izravno kreditiranje izvoznih programa, potrebno je ponovno potpisati sporazum o trgovini s BiH te osloboditi oporezivanja dobit koja se reinvestira u proizvodnju. Osnovna su to traženja predstavnika 30- ak tvrtki izvoznika, izrečena na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb.#L# Podsjetivši na podatke od prije tri godine, predsjednik HGK-KZ Vjekoslav Tomašić rekao je da su sve zemlje u okružju višestruko povećale izvoz dok je jedino u Hrvatskoj ostao gotovo isti - na razini od oko 4,7 milijarde dolara. Po svojoj veličini i snazi gospodarstva - između Slovenije i Češke - Hrvatska bi trebala godišnje izvoziti u vrijednosti između 10 i 20 milijardi dolara, smatra Tomašić. Dodao je kako je na zagrebačkom području više od stotinu tvrtki čiji je izvoz veći od milijun dolara, ali se njihovi problemi "ne shvaćaju ozbiljno." Predstavnici Inasa, Elektrokontakta, Inkera, Drvoproizvoda Jastrebarsko, PIK-a Vrbovec, Leda, Vesne i Goričanke, Pastora i Kraša ukazali su i na probleme nelikvidnosti i neplaćanja koji sežu sada između 120 i 150 dana. Poseban problem vide i u HBOR-u, odnosno u višemjesečnom čekanju izvoznih programa na odobrenje u poslovnim bankama. Stoga predlažu osposobljavanje HBOR-a kao prave izvozne banke koja neće više poslovati preko poslovnih banka, koje pak za 2 posto marže ne žele raditi. Izvoznici smatraju da država "ne daje apsolutno nikakvu podršku izvozu", a predlažu i oslobađanje carine i PDV-a na uvoz radi izvoza te oslobađanja plaćanja carina za investiranja. Poseban problem izvoznicima je stvorilo uvođenje carina između Hrvatske i BiH zbog čega će Elektrokontaktovi proizvodi u BiH biti skuplji 11 posto, PIK-a Vrbovec 16 do 24 posto, a Kraševi 27 do 43 posto. Za izvoznike problem predstavlja i nepodmirivanje obveza države, pa tako, primjerice Vesna i Goričanaka već više od godinu dana od države potražuju 705.000 kuna za bolovanja duža od 45 dana. S ocjenom izvoznika da je najveća pomoć države gospodarstvu da svoje obveze plaća na vrijeme, složio se i predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Đuro Njavro. Napomenuo je da je kratkoročno najveći problem nelikvidnost te da je "najmanje što država može učiniti da plati svoje obveze, a one nisu male i mora ih u najkraćem roku isplatiti". Hrvatska mora radikalno promijeniti svoju gospodarsku politiku, rasta BDP-a neće biti bez rasta izvoza, odnosno Hrvatska će rasti u onoj mjeri koliko raste i njen izvoz, drži Njavro. Ocjenjujući da izvoznici nisu dovoljno agresivni, savjetnica Predsjednika RH za gospodarstvo Lidija Zorić smatra da treba mijenjati ulogu HBOR-a napominjući da je njegov kreditni potencijal premali te da nema dobre suradnje s poslovnim bankama. Smatrajući kako se problemu izvoza daje premalo značaja Zorić je upitala i kako je moguće da je HGK svoja priznanja Zlatne kune za prošlu godinu dodijelila uvoznicima i trgovcima, što je "vrlo razočaravajuće". Odgovarajući na upit, Zorić je kazala da kod trgovinskog sporazuma s BiH nije problem na hrvatskoj strani. (Hina) kg/db ds