ES 2. VI. ABC EURO U KRIZI

ŠPANJOLSKA ABC 2. VI. 1999. Kriza eura "Uvođenje zajedničke valute, početkom ove godine, bio je golem korak u povijesti stare Europe. Podrazumijevao je prevladavanje povijesnih razlika koje su od Staroga Kontinenta stvorile stalno bojište, mjesto borbe za moć i slavu. Staro suparništvo Francuske, Velike Britanije i Njemačke, civilizacijske, kulturalne, rasne, jezične i običajne razlike, razni društveni senzibiliteti u srednjoj Europi, Skandinaviji i sredozemnim državama te nedostatak političkog jedinstva sprječavali su pojavu zajedničkih napora u okružju jedinstvenog, federalističkog svijeta iz kojega bi nastale Sjedinjene države Europe, sposobne za sukobljavanje i s velikim svjetskim gospodarskim silama kao što su SAD i Japan. A i sa ta tri geopolitički i strateški važna područja nesigurne budućnosti koje poznajemo pod nazivom novi gospodarski divovi azijskog jugoistoka, nekadašnji SSSR s državama bivšeg Istoka te Južna i Srednja Amerika te Afrika. Napredak na području gospodarske suradnje koji je započeo sredinom ovoga stoljeća potpisivanjem Rimskog sporazuma, a vrhunac dosegao početkom devedesetih godina u sporazumu iz Maastrichta, uvjerio je europske vođe da bi gospodarska i monetarna unija, s jednom valutom za sve, trebala biti vrhunac Europe bez granica koja se postupno već počela ostvarivati liberaliziranjem slobodnoga kretanja roba, usluga kapitala i ljudi. Euforija kojom je predstavljen taj povijesni događaj - zajednička valuta, ipak je zaslužna i za gubitak prave vizije. Euro se rodio s previsokim tečajem u odnosu na dolar. Istina je da su proračunska štednja pri ispravljanju javnog deficita, smanjivanje inflacije i kamata te ograničavanje javnog duga koji su postigle članice Europske unije, uz priličnu razinu gospodarskog rasta i zaustavljanje povećavanja broja nezaposlenih, omogućavali određeno političko zadovoljstvo samim sobom. Ali nitko tada nije računao na to da će SAD prestići Europu na području gospodarskog rasta i sposobnosti stvaranja novih radnih mjesta. Nitko nije ni zamišljao da će teški balkanski problem izazvati NATO-vu intervenciju. Nitko nije mogao ni pretpostaviti da će ruska, japanska, južnoamerička i azijska kriza imati tako teške posljedice na europsku vanjsku trgovinu. U toj prevelikoj europskoj euforiji, a i u određenoj gospodarskoj nepromišljenosti, treba tražiti razloge pada vrijednosti eura u odnosu na dolar u posljednjih pet mjeseci. Europska vojna slabost, očita poslije američke intervencije u bivšoj Jugoslaviji, nastavak gospodarskog rasta u SAD-u, žurno spuštanje kamatnih stopa na zahtjev nove Europske središnje banke, a posebno nediscipliniranost u vezi s deficitom, kao u slučaju Italije, sada stvaraju nove brige za euro. Njegova je vrijednost u odnosu na dolar pala za više od 12 posto u ovih šest mjeseci. Ali konkurentnost nije uvijek nagrađena, a pred eurom se nalazi kriza koju treba zauzdati. I time se sada bave europski vođe", piše u uvodniku lista.