BE LE SOIR 2.6.DIPLOMACIJA NA KOSOVU

BELGIJA LE SOIR 2. VI. 1999. Diplomacija pokazuje svoj adut na Kosovu "U srijedu će svi pogledi diplomata biti upravljeni prema Beogradu. Točnije, prema dvama vrlo važnim političarima na osjetljivu mirovnom zadatku: finski predsjednik Martti Ahtisaari, posrednik Europske unije, i ruski posrednik Viktor Černomirdin, izaslanik Kremlja, pokušat će na susretu s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem privesti kraju pregovore o kosovskoj krizi. Jučer je u Bonnu trebalo održati cjelodnevne naporne pregovore i teške rasprave te razgovarati na svim razinama kako bi se pripremio ovaj vrlo opasan put. Naime, nije riječ o tome da se g. Miloševiću još jednom ponudi mogućnost dijaloga i nagodbe, već prije da mu se protumači konkretna primjena i vremenski raspored plana koji je pripremila skupina G-8 - sedam najrazvijenijih zemalja i Rusija. I još više, da se od prvog čovjeka u Beogradu doznaju potankosti glede stupnja njegova prihvaćanja prijedloga za mirno rješenje sukoba koji već dva mjeseca pustoši Balkanom. (...) Ništa nova, dakle? Nije sasvim tako. Jer postupno približavanje ruskog i zapadnog stajališta jako je pojačalo pritisak na Beograd koji se plaši da će se naći bez ijednog diplomatskog saveznika. Moskva se ne slaže: ona je zainteresirana da poduzme sve kako bi zadržala ruku koju je s teškom mukom uhvatila. A saveznici mogu samo željeti da uspije to prijeko potrebno posredovanje koje će omogućiti da se ukloni mogućnost kopnenog djelovanja o kojoj se razmišljalo samo u najgorem slučaju. Isto tako, Zapad koji je do sada pokazivao odlučnost i besprijekorno jedinstvo u djelovanju, i dalje se plaši unutarnjih neslaganja u slučaju teških pregovora. Znakovito je sljedeće: iako je svih pet glavnih sila - SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka - sa sumnjom i oprezom dočekalo prijedlog g. Miloševića koji vješto iskorištava podjele među svojim sugovornicima, on ipak nije, a priori, bolje dočekan u Rimu i Bonnu, nego u Londonu i Washingtonu - Pariz je u sredini između dvaju pravaca. (...) Nadahnut bosanskim primjerom, prijedlog o visokom civilnom predstavniku koji bi djelovao u ime međunarodne zajednice i nadzirao neka područja na Kosovu, također krči put između Kremlja i savezničkih prijestolnica. (...) No nitko ipak ne gaji pretjerane nade. Prvi, najodlučniji korak na putu uspostave mira, još je na g. Miloševiću. Tako je on i dalje na najdražem mjestu - u središtu zbivanja. Unatoč etničkom čišćenju na Kosovu. I unatoč tome što su ga suci iz Den Haaga optužili za ratne zločine...", piše Edouard van Velthem.