US 1. VI. CSM OPTUŽNICA SLOBO

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 1. VI. 1999. Kosovo: prema rješenju "Problem Kosova postao je još zamršeniji nakon prošlotjednog UN- ova podizanja optužnice protiv Slobodana Miloševića. Nakon toga je g. Milošević navijestio svoju spremnost na prihvaćanje nejasne inačice mirovnih zahtjeva NATO-a. Od tad su također mnoge nove albanske izbjeglice napustile Kosovo - a izbjeglice koje čekaju smještaj u Sjedinjenim Državama izjavile su za The Christian Science Monitor da se žele vratiti, no ne u Kosovo koje je još vezano uz Beograd. U međuvremenu je ojačalo bombardiranje NATO-a, i sve je više izvješća o tragičnoj 'kolateralnoj šteti'. Da bi sve to razvrstali, potrebno je razmotriti sljedeće elemente jedan po jedan: Akcija suda. Pravna i moralna opravdanja za prisiljavanje Miloševića da odgovara za svoja djela jasna su. Dokazi za takve optužbe, poput prisilnih deportacija i masovnih ubojstava, povećavaju se sa svakim novim valom izbjeglica. Vojni i diplomatski učinci akcije suda, međutim, daleko su od jasnih. Hoće li se Milošević, više nego ikad, osjećati stjeranim u kut te hoće li izabrati vojno ustrajati, iako nema izgleda? Ili će ga podizanje optužnice potaknuti da brže dovrši sukob, u nadi da će barem zadržati vlast u Srbiji? Diplomatska akcija. NATO se suočava s teškim pitanjem kako slijediti diplomatsko rješenje kosovskog sukoba s čovjekom koji je optužen kao ratni zločinac. Ipak, Miloševićevo prihvaćanje okvira skupine osam zemalja govori o potrebi za pronalaženjem načina da se učini upravo to. Taj okvir, koji su sastavile vodeće industrijske zemlje i Rusija, ostavlja otvorenim glavne pojedinosti poput sastava međunarodnih mirovnih snaga i opsega jugoslavenskog povlačenja s Kosova. NATO bi trebao pregovarati o pojedinostima, no ne može popuštati o pitanju svog sudjelovanja u mirovnim snagama. Ništa manje od toga neće zajamčiti zaštitu povratnika. Brige izbjeglica. Ne iznenađuje da mnogi kosovski Albanci nisu skloni povratku kućama koje su još pod Miloševićevom upravom. Konačni status Kosova bit će predmet sveobuhvatnih pregovora. Cilj je snažna autonomija, s međunarodnim sigurnosnim jamcima. Kosovare će trebati uvjeriti da će ta opcija spriječiti obnovu tlačenja. Bombardiranje. Ta vojna politika ostaje jedina oko koje se NATO može ujediniti. No njezini troškovi - moralni i politički - rastu. Jedinstveno usredotočenosti na vojne mete, zajedno s okupljanjem kopnenih snaga na kosovskoj granici, trebali bi biti politika NATO- a. To je najbolji, moralno obranjiv način održavanja pritiska na Miloševića. Da sažmemo, optužnica za ratne zločine donekle je poput nepredvidljivog čimbenika. No ona bi trebala 1) gurnuti Miloševića prema nagodbi i 2) ojačati odlučnost NATO-a da osigura da ta nagodba ispunjava temeljni cilj povratka izbjeglica u okolinu koja im jamči sigurnost i veliku mjeru samoodređenja", zaključuje uvodničar lista.