NJ 1. VI.-SZ-EU O KOSOVU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 1. VI. 1999. EU složan u izjavi o Kosovu "Europska unija od srpskog predsjednika Slobodana Miloševića zahtijeva povlačenje jugoslavenskih postrojba s Kosova i da Beograd podupre mirovno rješenje na temelju rezolucije UN-a. O odgovarajućoj izjavi u ponedjeljak su se složili ministri vanjskih poslova EU-a na svojoj sjednici u Bruxellesu. EU je time reagirao na diplomatske signale jugoslavenske vlade ovih dana. Ministri koji su zasjedali pod vodstvom njemačkog ministra vanjskih poslova i sadašnjeg predsjednika vijeća EU-a Joschke Fischera, osim toga su poduprli pregovaračke pokušaje finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija, koji će možda već u srijedu otputovati u Beograd kako bi pregovarao s Miloševićem. 'Međunarodna zajednica i dalje obavlja pritisak na Beograd kako bi postigla političko rješenje za Kosovo', rečeno je u zajedničkoj izjavi ministara vanjskih poslova EU-a. Daljnje težište vijećanja ministara vanjskih poslova EU-a bilo je pitanje dugoročne strategije za političku i gospodarsku stabilizaciju balkanske regije. Najvažniji instrument za to trebao bi biti takozvani pakt stabilizacije za Balkan na prijedlog njemačkog predsjedništva EU-a. O paktu u kojem žele sudjelovati i SAD i Rusija, trebalo bi se raspravljati u lipnju na ministarskoj razini. Ministri su zadužili povjerenstvo EU-a da do idućeg sastanka vijeća 21. lipnja izradi strateški plan intenziviranja političkih i gospodarskih odnosa s balkanskim državama. EU je među ostalim ponudio pridružbeni sporazum Albaniji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Time bi trebalo pojačati suradnju osobito na području trgovine i ulaganja. Dugoročno čak postoje izgledi za članstvo u EU. Da je cilj 'konsolidacija demokracije, pravne države i gospodarskog razvitka', kaže se u izjavi ministara vanjskih poslova. Potpora balkanskim državama bit će i središnja tema savjetovanja šefova država i vlada EU-a na njihovu sastanku na vrhu u četvrtak i petak u Koelnu. EU polazi od toga da će obnova ratom razorenih regija idućih godina stajati oko 30 milijarda američkih dolara. SAD, koji već snosi glavni teret vojnih operacija, već je dao do znanja da će se sada ponajprije morati angažirati Europljani. EU koji u okviru Phare programa podupire istočnoeuropske države, vjerojatno će u buduće u većoj mjeri usredotočiti sredstva na balkanske države. Stručnjaci u Bruxellesu dakako upozoravaju da ni programi pomoći teški na milijarde, nisu jamstvo gospodarskog napretka. Tako su do sada, primjerice za Bosnu, pripremljena sredstva EU-a u visini od oko pet milijarda maraka. No sve je više dvojba da će novac biti bezuvjetno korisno uporabljen" - piše Andreas Oldag.