ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Nikakav prijedlog o djelomičnu uvođenju korijenskog pravopisa nije poslan parlamentarnim političkim stankama. Zatražili smo samo od stručnih ustanova i saborskih političkih stranaka da kažu svoje mišljenje
o opravdanosti pisanja -ie umjesto dugog jata. To je izjavio danas predsjednik Vijeća za normu hrvatskog jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje akademik Stjepan Babić, dodavši kako je u tijeku rasprave na Vijeću ocijenjeno da bi trebalo utvrditi društvenu provedivost toga rješenja.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Nikakav prijedlog o djelomičnu
uvođenju korijenskog pravopisa nije poslan parlamentarnim
političkim stankama. Zatražili smo samo od stručnih ustanova i
saborskih političkih stranaka da kažu svoje mišljenje o
opravdanosti pisanja -ie umjesto dugog jata. To je izjavio danas
predsjednik Vijeća za normu hrvatskog jezika Instituta za hrvatski
jezik i jezikoslovlje akademik Stjepan Babić, dodavši kako je u
tijeku rasprave na Vijeću ocijenjeno da bi trebalo utvrditi
društvenu provedivost toga rješenja. #L#
Potkraj prošle godine Vijeće za normu hrvatskog jezika zatražilo je
od stručnih ustanova (Matice hrvatske, Društva hrvatskih
književnika, Hrvatske akdemije znanosti i umjetnosti i t.d.) i
političkih stranaka mišljenje o pisanju dugogog jata, jer se u
raspravi o tome članovi Vijeća nisu mogli složiti. Budući da je do
28. travnja stiglo vrlo malo odgovora, "anketirani" su zamoljeni da
do 1. svibnja pošalju svoje odgovore.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prof. dr.
Miro Kačić izjavio je kako su oni u Institutu o tome razgovarali,
ali nije bilo jedinstvena stajališta pa, kako je riječ o vrlo
osjetljivu pitanju, o tome nisu glasovali, nego iskazali
raznolikost mišljenja.
Dr. Kačić napominje kako je struka podijeljena glede tog rješenja.
"Predložena su tri rješenja: da sve ostane kako jest, to jest da se
piše i nadalje -ije, da se -ije zamijeni sa -je i da se -ije zamijeni
sa -ie. Sva su tri rješenja legitimna", izjavio je ravnatelj
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Drži kako pri konačnu
rješenju treba voditi računa o učinkovitosti pravopisanja, o
posljedicama za pismenost i mišljenju šire znanstvene, političke i
kulturne javnosti, vodeći uvijek računa o rješenju koje nije
protivno jezičnim zakonitostima, koja su u skladu s tradicijom.
Napominje kako je svako rješenje pravopisanja i pravopisne norme
dogovor, koji se mora temeljiti na načelima struke.
"Jednom se o pravopisnoj normi moramo dogovoriti, jer u praksi,
osobito u školskim udžbenicima, vlada pravi kaos", napomenuo je dr.
Kačić, dodavši se kako autori udžbenika koriste raznim pravopisnim
rješenjima.
(Hina) mc