BBC 30. V. PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 30. V. 1999. Pregled tiska Nekoliko nedjeljnih izdanja britanskih dnevnih listova na svojim stranicama ponovno razmatra mogućnost da NATO na Kosovo pošalje kopnene snage. Listovi pišu o tajnom sastanku kojega su prošlog tjedna u Bonnu održali ministri obrana zemalja članica i na kojem su razmatrani planovi za stvaranje kopnenih snaga. 'The Sunday Telegraph' tako piše da je vlada u Londonu obećala u takve snage poslati 50 tisuća vojnika i naglašava da je riječ o najvećem i najozbiljnijem britanskom vojnom angažmanu nakon II. svjetskog rata. Ukupno bi u tim snagama trebalo biti oko 150 tisuća vojnika. Pišući o istoj temi, 'The Sunday Times' kaže kako je glavni zapovjednik NATO general Wesley Clark s ministrima obrane Britanije, Sjedinjenih Država, Njemačke, Francuske, Italije razgovarao o mogućnosti poduzimanja kopnene invazije Kosova za koju bi, naglasio je, trebalo 150 tisuća vojnika. No glasnogovornik britanskog ministra obrane Georga Robertsona pobio je te vijesti i spremnost Britanije da dade jednu trećinu potrebnih vojnika. 'The Sunday Times' još piše da ministarstvo obrane razrađuje planove prema kojima bi, ako britanske snage uđu na Kosovo, u vojnu službu pozivalo civilne vijećnike i bolničare. Obrambeni urednik 'The Sunday Telegrapha', John Keegan, u opširnoj analizi razlaže kako ne stoje tvrdnje da bi Kosovo moglo biti Vijetnamom za NATO, ako se NATO tamo odluči poslati kopnene snage. Po Keeganu, vrijeme je da se razbiju takve krive usporedbe jer se stanje na Kosovu ne može više razlikovati od onog u Vijetnamu. Kada je riječ o vojnim elementima treba, po Keeganu, shvatiti da je teren na Kosovu drugačiji od onoga u Vijetnamu, pa su stoga potrebne i drugačije snage. Kada je pak riječ o strateškim elementima, riječ je o sasvim različitom kontekstu. Osim toga, kosovska je kriza sasvim drukčija od rata u Vijetnamu i po svojim političkim i moralnim dimenzijama, piše 'The Sunday Telegraph' i dodaje da je 1941. godine trebalo samo 11 dana da se razbije jugoslavenska vojska kojom su mahom zapovijedali Srbi, a da je pritom neprijatelj imao samo 600 žrtava. Takav odlučan napad može se ponoviti danas i potrebna je samo zapovijed da se u njega krene. Dosta listova bavi se i dalje u svojim nedjeljnim izdanjima uzrocima i posljedicama optužnice za ratne zločine koju je haaški sud podigao protiv jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i njegovih suradnika. 'The Observer' drži da su nakon toga ojačali izgledi da se sukob riješi vojnim, a ne političkim sredstvima jer da je sada preostalo malo toga što bi jugoslavenskog čelnika potaklo na postizanje sporazuma. NATO savez, osjećajući da se ratna situacija odvija njemu u prilog, zna da se Miloševićeva glava nalazi na krvničkom panju. Da su oslabile mogućnosti da se za sukob na Kosovu pronađe političko rješenje, drži i 'The Independent on Sunday'. List u svom uvodniku piše da bez mira nema pravde, ali dodaje da optužnica haaškog suda podignuta u ime pravde neće pomoći postizanju mira jer će sasvim sigurno jačati Miloševićevu odlučnost da nastavi s borbom. Što se drugo, uostalom, i može očekivati od ratnog zločinca koji se suočava s doživotnim zatvorom, retorički se pita uvodničar. U zaključku pak kaže da ratovanju na Kosovu nije bila alternativa ne činiti ništa već tražiti diplomatsko rješenje. No čak i ne činiti ništa, drži taj list, može biti bolje od onoga što se čini danas i čime se na kocku ne stavljaju samo životi Albanaca već i naših vlastitih ljudi. U istom listu nalazimo na tekst Goffreya Robertsona koji piše da je podizanje optužnice protiv Slobodana Miloševića otvorilo novo poglavlje u međunarodnom kriminalnom pravu jer se njome isključila mogućnost rješenja neke krize na haićanski način, u kojemu svi zločinci odlaze s amnestijom i švicarskim bankovnim računima. Ova optužnica osnažuje načelo da bez pravde ne može biti ni mira, kaže autor i dodaje kako bi zbog činjenice da su odvjetnici jeftiniji od vojske, Srbija mogla odlučiti i izručiti Miloševića, koji osim toga ima izglede da na koncu bude i oslobođen optužbe. Milošević nije optužen za pokolj u vukovarskoj bolnici, iako za njegovu odgovornost za taj pokolj ima čvrstih dokaza, i to zato što se on Amerikancima činio pogodnijim za sudjelovanje u daytonskim razgovorima nego li da sjedi na optuženičkoj klupi u Haagu. Ima dosta dokaza i o njegovu sudioništvu u zločinima koje su u Bosni i Hercegovini činili Mladić i Karadžić, ali se NATO čak ni njih dvojicu nije odlučio uhititi, u strahu da bi svojim svjedočenjem mogli opteretiti Miloševića s kojim se željelo pregovarati. No NATO sada više ne bi trebao provoditi bombardiranje da bi se Miloševića prisililo da sjedne za pregovarački stol, već da ga se izvede na optuženičku klupu u Haagu, zaključuje 'The Independent'. Tekstom u nedjeljnom 'The Independentu' oglasio se i britanski premijer Tony Blair, istaknuvši kako se na Kosovu vodi bitka za ljudske vrijednosti, bitka između demokratskih načela slobodnog društva i zlog diktatorskog Miloševićeva režima. Ako za svoju djecu želimo osigurati Europu koja će biti stabilna i temeljiti se na pravdi, demokraciji i slobodi, tada NATO ima obvezu da krene u akciju i te vrijednosti obrani za budućnost, piše britanski premijer Blair. Optužnica haaškog suda, kaže on dalje, nije politički čin. Njome je Milošević prikazan onakav kakav ustvari jest - ne kao državnik, heroj ili majstorski taktičar već kao lopov i ubojica. Milošević neće u budućnost prenijeti užase iz naše prošlosti i budućnost će biti sagrađena na vrijednostima koje NATO brani. One će opstati i Europa će napredovati dok će se Milošević suočiti s pravdom, zaključuje svoj test u 'The Independent on Sunday' britanski premijer Tony Blair. (BBC)