US 30. V. WP DOGOVOR SLOBO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 30. V. 1999. Chirac i Schroeder zahtijevaju od skupine osam zemalja da razmotri Miloševićevu ponudu "Vođe Francuske i Njemačke zatražile su danas žurni sastanak predstavnika sedam vodećih industrijskih demokracija svijeta i Rusije da procijene je li jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević spreman prihvatiti njihove uvjete za zaustavljanje bombaške kampanje NATO-a", piše William Drozdiak. "Francuski predsjednik Chirac i njemački kancelar Schroeder izjavili su da se čini da je Beograd krenuo prema miru objavom svoje spremnosti na prihvaćanje načela koja je odredila skupina osmorice. No viši dužnosnici NATO-a izrazili su svoju sumnju u bilo kakvu prekretnicu, primjećujući da Milošević uporno odbija odustati od protivljenja glavnom zahjevu NATO-a, prema kojem bi međunarodne mirovne snage na Kosovu uključivale znatan broj vojnika NATO-a te bi djelovale pod savezničkim zapovjedništvom. Službena jugoslavenska novinska agencija Tanjug izvijestila je u petak da je beogradska vlada, nakon devet sati rasprave između Miloševića i posebnog ruskog izaslanika Viktora Černomirdina, spremna prihvatiti 'glavna načela' zemalja osmorice kao temelj mirovnog dogovora. Ti uvjeti uključuju svršetak nasilja i represije u južnoj srpskoj pokrajini, povlačenje jugoslavenskih snaga, uvođenje djelotvorne međunarodne sigurnosne nazočnosti, stvaranje privremene vlade i sigurnog prolaza za povratak izbjeglica kućama. No zapadne su vođe na beogradske ustupke reagirale oprezno, govoreći da Miloševićeva prošlost prekršenih obećanja ne ulijeva povjerenje. (...) Chirac se sastao sa Schroederom u južnom francuskom gradu Toulouse radi rasprave o Kosovu i rasporedu međunarodnog summita koji bi mogao utjecati na diplomatski slijed rješavanja krize. Europska će se unija sastati sljedećga tjedna u njemačkom gradu Koelnu, a zatim će započeti konferencija ministara vanjskih poslova osmorice u istom gradu i okupljanje vladinih vođa istih zemalja 18. - 20. lipnja. Vojni zapovjednici NATO-a upozorili su da će savezničke vođe, ne promijene li diplomacija ili pritisak bombaške kampanje situaciju, možda morati razmotriti razmještanje do 150.000 kopnenih vojnika. Te bi snage morale nasilno ući na Kosovo, želi li NATO omogućiti povratak gotovo 1 milijuna albanskih izbjeglica kući do zime. (...) Viši američki i saveznički dužnosnici izrazili su ozbiljne sumnje u Černomirdinovu mirovnu misiju, jer je Rusija nevoljko prihvatila savezničku odluku da preuzme vodeću ulogu u mirovnim snagama. Savez ustraje da njegove snage, uključujući i one iz Sjedinjenih Država i Britanije, preuzmu nadzor nad operacijom kako bi uvjerile izbjeglice da će imati zaštitu. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov priznao je danas da moskovska diplomacija nailazi na teškoće, te se potužio da zapadne zemlje ne cijene mirovne napore Moskve. 'Bit ću otvoren', rekao je on, 'situacija uopće nije lagana. Da budem točniji, ona je teška. Napori koje je uložila Rusija, a posebno Predsjednikov izaslanik Viktor Černomirdin, ne nailaze na nikakvo razumijevanje niti potrebnu potporu vodstva NATO-a.' Ivanov je rekao izvjestiteljima da je podizanje optužnice protiv Miloševića i tri druga jugoslavenska dužnosnika zbog ratnih zločina uvelike 'otežalo čitav proces pronalaska rješenja na Kosovu. Danas nitko ne sumnja da su povučeni zaključci bili, u najmanju ruku, prenagljeni, a ta odluka ispolitizirana'. Černomirdin je nakon svojih razgovora s Miloševićem rekao da je 'veoma zadovoljan' ishodom, ali poslije njegova povratka u Moskvu nije bilo službenih izjava o tome što je postigao. Černomirdin je izjavio da vjeruje da je postigao dovoljno napretka da se vrati u Beograd sljedeći tjedan. Černomirdin je navodno s Miloševićem razmatrao dovršen mirovni prijedlog, koji je osvojio njegov pristanak. Ruska novinska agencija Tass objavila je da uvjeti prijedloga zahtijevaju UN-ove mirovne snage na Kosovu pod zapovjedništvom časnika iz neutralne zemlje. Dok bi se dijelu snaga NATO-a dopustio boravak u pokrajini, snage iz onih zemalja koje su provodile zračne napade bile bi razmještene samo izvan Jugoslavije i ograničene na ulogu razoružavanja OVK-a. Ponovno potvrđujući spremnost NATO-a da učini sve što je moguće za povratak izbjeglica u miru i sigurnosti, zamjenik ministrice vanjskih poslova Strobe Talbott - koji je vodio intenzivne pregovore s Černomirdinom o obrisima nagodbe - izjavio je da će NATO ustrajati na održavanju jedinstva u zapovjedništvu i preuzimanju središnje uloge, ali neće tražiti svoje ime u mirovnim snagama. No na pitanje mogu li zemlje koje su predvodile zračne napade, poput Sjedinjenih Država i Britanije, biti isključene iz prisutnosti na Kosovu, Talbott je odvratio: 'Zaboravite'. Dok se diplomatsko manevriranje nastavlja, NATO je pokrenuo neke od najžešćih zračnih napada ubrzo nakon što je Černomirdin napustio Beograd u petak, gurnuvši glavni grad i druge veće gradove u mrak pogađanjem električnih centrala. (...)"