ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Uklanjanje carinskih barijera, monetarna suradnja te postupna institucionalna integracija, uz razvoj demokratskog civilnog društva u ozračju unutarnje i vanjske stabilnosti, trebale bi biti ključne
odrednice nove strategije EU prema zemljama na jugoistoku Europe, ocijenio je u petak u Zagrebu Michael Emerson, jedan od istraživača i tvoraca analize Centra za izučavanje europske politike (CEPS) iz Bruxellesa o sustavu za poslijeratnu jugoistočnu Europu.
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Uklanjanje carinskih barijera,
monetarna suradnja te postupna institucionalna integracija, uz
razvoj demokratskog civilnog društva u ozračju unutarnje i vanjske
stabilnosti, trebale bi biti ključne odrednice nove strategije EU
prema zemljama na jugoistoku Europe, ocijenio je u petak u Zagrebu
Michael Emerson, jedan od istraživača i tvoraca analize Centra za
izučavanje europske politike (CEPS) iz Bruxellesa o sustavu za
poslijeratnu jugoistočnu Europu. #L#
Michael Emerson i Nicholas White, tvorci analize koja je još u fazi
dorade, sudjelovali su u petak u Zagrebu na okruglom stolu
naslovljenom "Sustav za poslijeratnu jugoistočnu Europu", u
organizaciji Europskoga doma Zagreb, na kojemu je sudjelovalo
dvadesetak predstavnika hrvatskih vladinih i nevladinih
institucija te stranih diplomatskih misija.
"Mislim da bi tržište i novac trebali biti bitni sastavni dijelovi
nove strategije EU prema jugoistoku Europe koja bi zemljama toga
prostora otvorila izglede za novu vrstu odnosa (radno nazvanog
'novo pridruženo članstvo')", rekao je Emerson. On je pojasnio kako
pod time podrazumijeva uključivanje tog prostora u carinsku uniju
koju već čine EU i Turska te uvođenje monetarne suradnje koja bi
završila "euroizacijom" čitavoga područja europskoga jugoistoka.
Također je vrlo važno, ustvrdio je nadalje Emerson, dati priliku
zemljama u regiji da se postupno uključuju u neke od institucija EU
bez obzira što nisu njezini članovi. To bi, primjerice, mogli biti
pojedini odbori, poput onih za regionalnu ili ekonomsku suradnju,
ili bi čak u europski parlament mogli biti izabrani predstavnici
zemalja jugoistoka Europe, premda bez prava glasovanja.
Analiza CEPS-a je, po riječima njezinih tvoraca, nezavisni
prijedlog jedne znanstvene institucije potaknut očitom potrebom za
redefiniranjem strategije EU prema jugoistoku Europe.
Govoreći o političkim uvjetima približavanja EU, White je kazao
kako svaka zemlja treba ispuniti određene uvjete koji se tiču
političkih normi EU dodajući kako su za Hrvatsku ti uvjeti poznati
iz dokumenata Vijeća Europe i EU.
"Ako je Hrvatska ozbiljna oko namjera da postane dio europskih
integracija, mislim da ispunjavanje tih uvjeta nije problem",
kazao je White.
Pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak,
koji je bio jedan od sudionika okrugloga stola, ustvrdio je kako se
analiza CEPS-a u velikoj mjeri podudara sa strateškim okvirom Pakta
o stabilnosti koji je u završnoj fazi usuglašavanja.
Europska je komisija u srijedu predložila mogućnost novog oblika
ugovornog odnosa između EU i zemalja jugoistoka Europe (SAA -
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) koji također sadrži niz
elemenata koji se mogu naći i u analizi CEPS-a.
Savjetnik hrvatskog predsjednika za vanjsku politiku Neven Madey
iznio je hrvatsko stajalište i želju da nova strategija EU prema
zemljama na koje se odnosi Pakt o stabilnosti bude temeljena na
individualnim postignućima svake od zemalja.
Ekonomist Dražen Kalogjera ocijenio je kako bi ekonomski dio
prijedloga iz analize CEPS-a (carinska unija, "euroizacija") mogao
za zemlje jugoistoka Europe biti preradikalan zbog
nekonkurentnosti njihovih gospodarstava te je predložio da se
razmotri mogućnost određenog tranzicijskog razdoblja u tom
smislu.
Po riječima Emersona, u razdoblju do 2002. iz različitih fondova
europskih monetarnih i financijskih institucija u zemlje
jugoistočne Europe moglo bi biti uloženo do 50 milijardi eura.
(Hina) ii rb