ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Europska komisija (EK) trebala bi danas objaviti operativne zaključke o daljnjem razvoju odnosa s Hrvatskom na temelju najnovijeg redovitog polugodišnjeg izvješća EK o stanju u Hrvatskoj, doznaje se iz
izvora bliskih Europskoj komisiji.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Europska komisija (EK) trebala bi
danas objaviti operativne zaključke o daljnjem razvoju odnosa s
Hrvatskom na temelju najnovijeg redovitog polugodišnjeg izvješća
EK o stanju u Hrvatskoj, doznaje se iz izvora bliskih Europskoj
komisiji. #L#
Najnovije izvješće EK o ispunjavanju uvjeta za unaprijeđenje
odnosa Hrvatske i EU obuhvaća razdoblje od sredine listopada 1998.
do sredine travnja 1999. Prvotno je bilo predviđeno da operativne
zaključke EK donese u drugoj polovici travnja, no rasprava je bila
odgođena zbog kosovske krize.
Operativni zaključci EK trebali bi biti predloženi za usvajanje
Vijeću ministara EU koje će se sastati 31. svibnja.
Najnovije izvješće o Hrvatskoj ne donosi bitne promjene u odnosu na
ranija, ali će operativni zaključci, kako se doznaje u Uredu EK u
Zagrebu, biti "pozitivnije intonirani" u usporedbi s prethodnim
očitovanjima EK. Operativni zaključci za budući tijek odnosa uzet
će u obzir ispunjavanje uvjeta oblikovanih politikom regionalnog
pristupa, no u kontekstu novopredloženog Pakta o stabilnosti u
jugoistočnoj Europi i daljnjeg razvoja zajedničke strategije EU
prema toj regiji.
U najnovijem se izvješću o stanju u Hrvatskoj navodi kako hrvatske
vlasti nisu ostvarila zadovoljavajući napredak u izbornom zakonu,
slobodi medija i povratku izbjeglica.
"Usprkos snažnim međunarodnim i unutarnjim traženjima, dosad nije
zabilježen bitan napredak u promjeni izbornog zakona", navodi se u
izvješću. No, najnoviji dogovor vladajućeg HDZ-a i oporbene
šestorice oko izbornog zakona mogao bi pridonijeti ublažavanju
stajališta EK.
U dijelu izvješća o razvoju demokratskih standarda u Hrvatskoj
također se ističe da nije zabilježen zamjetan napredak u poštivanju
podjele vlasti, posebice što se tiče neovisnosti sudstva.
Ističe se također potreba za većim napretkom na području zaštite
ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, posebice kada je riječ
o srpskoj manjini.
Stanje, navodi se nadalje u izvješću, ostaje "kritično na području
slobode izražavanja, a naročito slobode medija". Napominje se kako
amandmani na Zakon o HRT-u iz listopada 1998. nisu odgovorili na
ključne probleme oko hrvatske državne televizije koja je "i dalje
pod nadzorom vladajuće stranke".
U dijelu koji govori o primjeni Daytonskog i Erdutskog sporazuma
navodi se problem povratka izbjeglica te napominje kako "postoji
potrebni zakonski i administrativni okvir za olakšavanje povratka
(prognanika i izbjeglica), no puna provedba različitih obveza na
tom području još uvijek manjka".
"Hrvatska ostaje u cijelosti privržena sporazumima iz Daytona i
Erduta. No, nije potpuno zadovoljavajuće hrvatsko ispunjavanje
obveza iz mirovnih sporazuma budući da se nastavlja snažno
uplitanje Hrvatske u BiH, primjerice nezakonitim emitiranjem
Hrvatske televizije u Federaciji BiH, narušavanjem integriteta
teritorija BiH od strane snaga reda ili izbornim zakonodavstvom u
odnosu na 'dijasporu'", kaže se u izvješću. Dodaje se kako nije
načinjen napredak kako bi se u potpunosti raspustila bivša Hrvatska
zajednica Herceg-Bosna "čije preostale strukture djelomično
nastavlja podupirati hrvatska vlada".
Suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene
na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) "ostaje neujednačena zbog
neslaganja oko toga ima li Sud nadležnost nad događanjima tijekom
vojnih operacija u Hrvatskoj 1995." Dodaje se kako su neki visoki
dužnosnici pojačali kritiku (rada) ICTY-a "ispravno tvrdeći da je
Hrvatska jedina zemlja koja dosad surađuje (sa Sudom)".
Kako je Hina u utorak neslužbeno doznala od dužnosnika hrvatske
vlade, hrvatska je strana, nezadovoljna ocjenom Europske komisije,
već reagirala popisom primjedbi na izvješće (takozvanim non-
paperom).
(Hina) ii il