ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Šest oporbenih stranaka prihvaća prijedlog HDZ-a da se na izborima zastupnika u Zastupnički dom primjeni razmjerni izborni sustav s deset izbornih jedinica predložen od stručne radne skupine. Hrvatski
državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj izborno pravo ostvarivali bi u posebnoj izbornoj jedinici primjenom tzv. nefiksne kvote, što ju je predložila dr. Mirjana Kasapović. Ta posebna izborna jedinica sačinjava jednu od deset predviđenih jedinica. Dio je to sporazuma o temeljnim načelima novog izbornog zakonodavstva što su ga danas postigli klubovi HDZ-a i oporbene šestorke (HSS, SDP, HSLS, LS, HNS, IDS). Konačni tekst sporazuma od 11 točaka javnosti je predstavljen poslijepodne nakon višesatnog usuglašavanja.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Šest oporbenih stranaka prihvaća
prijedlog HDZ-a da se na izborima zastupnika u Zastupnički dom
primjeni razmjerni izborni sustav s deset izbornih jedinica
predložen od stručne radne skupine. Hrvatski državljani koji
nemaju prebivalište u Hrvatskoj izborno pravo ostvarivali bi u
posebnoj izbornoj jedinici primjenom tzv. nefiksne kvote, što ju je
predložila dr. Mirjana Kasapović. Ta posebna izborna jedinica
sačinjava jednu od deset predviđenih jedinica. Dio je to sporazuma
o temeljnim načelima novog izbornog zakonodavstva što su ga danas
postigli klubovi HDZ-a i oporbene šestorke (HSS, SDP, HSLS, LS,
HNS, IDS). Konačni tekst sporazuma od 11 točaka javnosti je
predstavljen poslijepodne nakon višesatnog usuglašavanja. #L#
Koordinator šestorke Luka Trconić postignuti je sporazum ocijenio
značajnim za daljnji razvoj demokracije. Napravljen je dobar potez
i načinjen bitan iskorak koji će pozdraviti i međunarodna
zajednica, rekao je Trconić.
U sporazumu se navodi da su se Klub HDZ-a i klubovi šestorke
suglasili da sve stranke koje sudjeluju na izborima za Zastupnički
dom imaju pravo na nadoknadu troškova promidžbe u jednogodišnjem
iznosu određenom za 1999. prema Zakonu o političkim strankama i
propisima donijetim na temelju njega. To pravilo vrijedi
isključivo za parlamentarne stranke u Zastupničkom domu koje su
djelovale na dan 31. prosinca 1998. Povrh tog iznosa (ukupno oko 22
milijuna kuna) svaka stranka koja će sudjelovati na izborima moći
će za promidžbu osigurati dodatno najviše do dva milijuna kuna.
Radi potpune transformacije HTV-a u javnu televiziju, klubovi HDZ-
a i šestorke su suglasni da je potrebno pristupiti izmjenama i
dopunama postojećeg Zakona o HRT-u. Prijedlog zakona pripremit će
radna skupina sastavljena od po tri predstavnika svake strane, i to
konsenzusom.
Sporazum potvrđuje i suglasnost svih stranaka da tijela za provedbu
izbora budu višestranačka (izborno povjerenstvo RH, izborna
povjerenstva izbornih jedinica i birački odbori).
U sporazumu se ističe da izborne jedinice trebaju biti sastavljene
tako da se uvažavaju postojeće upravno-teritorijalne granice
županija, gradova i općina. Pri određivanju devet izbornih
jedinica u RH mora se voditi računa da u svakoj bude približno
jednak broj birača. Zakon o izbornim jedinicama treba biti donijet
istovremeno s izbornim zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o HRT-
u.
Klubovi HDZ-a i šestorke suglasni su i o jedinstvenom izbornom
pragu od pet posto.
Suglasili su se također da popisi birača moraju biti sređeni i
dostavljeni na uvid javnosti i političkim strankama najmanje tri
mjeseca prije dana održavanja izbora.
Izborni zakon, utvrđeno je, treba donijeti četiri mjeseca prije
održavanja izbora. U sporazum je ušlo i inzistiranje šestorice da
izbori budu najkasnije do početka prosinca 1999., a HDZ će, navodi
se, nastojati da se o točnom danu izbora postigne konsenzus.
Prema sporazumu, oko zastupljenosti nacionalnih manjina šestorka
ostaje kod svog prijedloga iz izbornog zakona koji je u saborskoj
proceduri, a HDZ-a pri prijedlogu stručne radne skupine.
Obje strane su obećale da će se kod razrade rješenja konkretnih
pitanja u izbornom i drugim zakonima koji bi se donijeli
istovremeno s njim zauzimati za rješenja koja neće dovesti u
pitanje već postignuti načelni konsenzus.
Postignuti konsenzus o navedenim načelnim pitanjima za izradu
izbornog zakonodavstva smatrat će se u cijelosti postignut i
ostvaren izglasavanjem i donošenjem izbornog zakonodavstva,
uključujući i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u izrađenih
temeljen konsenzusa i načela iz sporazuma.
Potpisnici sporazuma odgovorili su i na nekoliko novinarskih
upita. Moguće izmjene Zakona o HRT-u "nisu u posljedično-uzročnoj
vezi s bilo kakvim personalnim sastavnicama HRT-a", odgovorio je
Vladimir Šeks (HDZ) upitan znače li te izmjene odlazak Kosovca i
Canjuge s njihovih mjesta. Trconić pak kaže da se ne može isključiti
i ta mogućnost. Odgovoreno je također da broj zastupnika koji bi se
birao u izbornim jedinicama još nije utvrđen, odnosno da će se to
učiniti kod konkretne razrade zakona.
(Hina) bm/bn im