ZAGREB, 25. svibnja (Hina) -ZAGREB - Predstavnici oporbene šestorke i HDZ-a postigli su danas suglasje o temeljnim načelima novog izbornog zakona. Slijedom dogovorenog na slijedećim izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora primijenio bi se razmjerni izborni sustav sa deset izbornih jedinica. Uzimajući u obzir administrativne granice županija Hrvatska bi bila podijeljena na devet izbornih jedinica, a u desetoj glasovali bi hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Broj njihovih zastupnika utvrdio bi se temeljem tzv. nefiksne kvote. HDZ-ov pregovarač Vladimir Šeks pristao je na prijedlog šestorke da se istodobno s izbornim zakonom donese i zakon o izbornim jedinicama. Izborni bi se zakon, usuglašeno je, trebao donijeti četiri mjeseca prije izbora. O datumu izbora još će se razgovarati, a to će se pitanje, kako je dogovoreno, rješavati konsenzusom. HDZ i predsjednici klubova oporbene šestorice također su se suglasili i oko financiranje izborne promidžbe, oko medijske promidžbe te da tijela za provedbu izbora trebaju biti višestranačka. Dogovoreno je da se odmah pristupi ažuriranju biračkih popisa a istaknuto je da se političkim strankama treba osigurati pravo da dobiju izvatke i uvid u biračke popise.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) -
ZAGREB - Predstavnici oporbene šestorke i HDZ-a postigli su danas
suglasje o temeljnim načelima novog izbornog zakona. Slijedom
dogovorenog na slijedećim izborima za Zastupnički dom Hrvatskog
državnog sabora primijenio bi se razmjerni izborni sustav sa deset
izbornih jedinica. Uzimajući u obzir administrativne granice
županija Hrvatska bi bila podijeljena na devet izbornih jedinica, a
u desetoj glasovali bi hrvatski državljani koji nemaju
prebivalište u Hrvatskoj. Broj njihovih zastupnika utvrdio bi se
temeljem tzv. nefiksne kvote. HDZ-ov pregovarač Vladimir Šeks
pristao je na prijedlog šestorke da se istodobno s izbornim zakonom
donese i zakon o izbornim jedinicama. Izborni bi se zakon,
usuglašeno je, trebao donijeti četiri mjeseca prije izbora. O
datumu izbora još će se razgovarati, a to će se pitanje, kako je
dogovoreno, rješavati konsenzusom. HDZ i predsjednici klubova
oporbene šestorice također su se suglasili i oko financiranje
izborne promidžbe, oko medijske promidžbe te da tijela za provedbu
izbora trebaju biti višestranačka. Dogovoreno je da se odmah
pristupi ažuriranju biračkih popisa a istaknuto je da se političkim
strankama treba osigurati pravo da dobiju izvatke i uvid u biračke
popise.
ZAGREB - Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija (HT) prvi je
slučaj privatizacije javnih poduzeća i vjerojatno je po
vrijednosti najveća privatizacija u Hrvatskoj. Istaknuo je to
potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro
predstavljajući danas Prijedlog zakona o privatizaciji HT-a.
Raspravom o tom zakonskom tekstu nastavljena je 29. sjednica
Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Najveći dio dionica,
istaknuo je Škegro, bit će na javnoj ponudi, a namjera je da najveći
dio toga kupe hrvatski državljani. Napominjući da telekomunikacije
u svakoj državi imaju strateški značaj, ministar Škegro je istaknuo
da se predloženim zakonom štite temeljni nacionalni interesi
države. Kao jedan od osnovnih razloga privatizacije HT-a Škegro je
napomenuo pripremu te tvrtke za konkurenciju i liberalizaciju. Uz
to očekuje se bolje i jeftinije pružanje usluga, a više je i
makroekonomskih razloga, od ulaska međunarodnog kapitala u
Hrvatsku i izravnih stranih investicija do razvoja domaćeg tržišta
kapitala.
ZAGREB - Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija (HSPT) izrazio
je danas nezadovoljstvo što je Nacionalno vijeće HDZ-a
prepopručilo saborskim zastupnicima HDZ-a da u prvom čitanju
prihvate vladin Konačni prijedlog zakona o privatizaciji Hrvatskih
telekomunikacija. Sindikat će nastaviti s jednosatnim štrajkovima
upozorenja za zaustavljanje vladina prijedloga privatizacije
Hrvatskih telekomunikacija (HT), rekla je na današnjoj
konferenciji za novinare predsjednica HSPT-a Jadranka Dumbović.
Dodala je da je jučer u Hrvatskoj pošti štrajkalo 75 posto
sindikalnog članstva.
ZAGREB - Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske
zahtijeva od Ministarstva prosvjete i športa da razriješi dužnosti
ravnatelje sedam srednjih škola u Hrvatskoj, a zbog, kako tvrde,
protuzakonitog i nepedagoškog vođenja ravnateljstva te
nedemokratičnosti upravljanja srednjim školama. Također, ako
Ministarstvo zaposlenicima srednjih škola ne isplati putne
troškove za travanj i svibanj u roku od 48 sati, Sindikat najavljuje
provedbu referenduma o zaštitnim i prosvjednim aktivnostima. To je
na današnjoj konferenciji za novinare istaknula predsjednica
Pregovaračkog odbora Sindikata Nada Višević.
(Hina) td sp