ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Uvođenjem carina od 15. svibnja ove godine bitno će se otežati vanjskotrgovinska razmjena između Hrvatske i BiH. Tako će hrvatski proizvodi u BiH poskupjeti 5 do 40 posto, dok će proizvodi koji se uvoze iz
BiH u Hrvatskoj biti skuplji od 5 do čak 70 posto, izjavila je za Hinu Olgica Spevec, načelnica u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju Ministarstva gospodarstva.
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Uvođenjem carina od 15. svibnja ove
godine bitno će se otežati vanjskotrgovinska razmjena između
Hrvatske i BiH. Tako će hrvatski proizvodi u BiH poskupjeti 5 do 40
posto, dok će proizvodi koji se uvoze iz BiH u Hrvatskoj biti
skuplji od 5 do čak 70 posto, izjavila je za Hinu Olgica Spevec,
načelnica u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju
Ministarstva gospodarstva. #L#
Zaštićujući hrvatske gospodarske interese, a nakon odluke
Predsjedništva BiH o prestanku primjene Ugovora o gospodarskoj
suradnji Hrvatske i Federacije BiH, potpisanoga još u ožujku 1995.
u Splitu, hrvatska je Vlada odlučila uvesti carinski režim za svu
robu koja se uvozi iz BiH.
Hrvatska smatra da takve odluke nisu u interesu obiju strana te da
je potrebno učiniti sve kako bi se ubrzali i priveli kraju pregovori
o Ugovoru o trgovini.
Podsjetivši kako je platformu za novi trgovinski sporazum između
Hrvatske i BiH hrvatska Vlada utvrdila još u svibnju prošle godine,
ministar gospodarstva Nenad Porges ocjenjuje lošim što se u Uredu
visokog predstavnika za BiH nije našlo snage i mogućnosti za
ubrzanje tempa pregovora oko ugovora.
Iako je već prošla godina dana od hrvatskog prijedloga, tek se u
ožujku ove godine hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom Porgesom
prvi puta sastalo s izaslanstvom BiH, u kojem nije bilo
predstavnika srpskog entiteta. Hrvatska je bila svjesna da sada
suspendirani sporazum neće izdržati test vremena, da omogućuje
trgovinu RH samo s jednim entitetom u BiH i da ga je potrebno
mijenjati, pa je stoga i predložila novi, sveobuhvatniji način
rješavanja, ističe Porges.
Hrvatska je roba (kao i ona iz BiH), po dosadašnjem ugovoru, imala
povlašten carinski status pri uvozu, uz jedan posto carinske
evidencije, a njegovom suspenzijom primjenjivali bi se zakoni o
carinskim tarifama BiH i RH. Hrvatski dužnosnici u BiH pokrenuli su
postupak ocjenjivanja zakonitosti odluke o prestanku primjene
Ugovora pred Ustavnim sudom, što ne odgađa primjenu Zakona o
carinskoj tarifi na razini cijele BiH.
Postojeći Ugovor, po prijedlogu hrvatske strane, zamijenio bi se
dvama ugovorima - Ugovorom o trgovini Hrvatske i BiH, kojim bi na
razini država bilo riješeno pitanje liberalizacije trgovine
proizvoda, sukladno međunarodnoj praksi i odrednicama Svjetske
trgovinske organizacije kao i Daytonskom sporazumu, po kojem je
vanjskotrgovinski režim u nadležnosti Vijeća ministara. Dio
gospodarskih odnosa riješio bi se Aneksom Ugovoru o posebnim
odnosima između Hrvatske i Federacije BiH i njime bi se ustvari
zamijenio suspendirani Ugovor o gospodarskoj suradnji, pojašnjava
Spevec.
Napominje da je upravo Hrvatska predložila novi Ugovor i Aneks,
kako bi omogućila da prijelaz iz jednog u dva ugovora bude za
gospodarstvenike što manje štetan. Ideja Ministarstva
gospodarstva je da bi možda sustav kvota na poljoprivredne
proizvode trebalo izbjeći, pri čemu bi veliku ulogu imao Protokol o
podrijetlu roba.
BiH je jedan od najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih
partnera. Nakon Italije (u koju je lani izvezeno roba za 801 milijun
dolara) i Njemačke (767 milijuna USD), BiH je (sa 653,8 miljuna
dolara) na trećem mjestu u hrvatskom izvozu, i na nju otpada 14,3
posto izvoza iz naše zemlje. Istodobno je iz BiH u Hrvatsku lani
uvezeno roba za 156,1 milijun dolara.
Najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi su goriva i maziva,
alkoholna pića, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med,
električni strojevi i oprema te razni prehrambeni proizvodi.
Istodobno, u uvozu iz BiH najzastupljeniji su drvo i drvni
proizvodi, aluminij i proizvodi od aluminija, meso i klaonički
proizvodi, goriva i maziva, proizvodi od željeza i čelika i dr.
Karakteristično je da se pojedine robe u značajnijim vrijednostima
pojavljuju i pri uvozu i pri izvozu, a mnogi upozoravaju da je u
dosadašnjem carinskom režimu bilo i dvojbenih uvozno-izvoznih
poslova, što uključuje i probleme koji se vežu uz tzv. meku
granicu.
Hrvatsko, ali i bosansko-hercegovačko gospodarstvo teško će
zadržati - uz primjenu carinskog režima - stečene pozicije u jednoj
odnosno drugoj zemlji. Razlog je jednostavan jer se sada pri ulasku
na tržište proizvodi u potpunosti po uvjetima izjedančavaju s
konkurencijom iz ostalih zemalja. S obzirom na nedovoljnu
konkurentnost i relativno visoke cijene, i jedna i druga strana
suočit će se s tržišnom utakmicom s dobavljačima iz ostalih
europskih zemalja, čije su cijene daleko konkurentnije a za
poljoprivredno-prehrambene proizvode imaju i određene
stimulacije.
Carinski sustav BiH je sukladan svjetskim standardima i carinska je
zaštita niža nego za istovrsne proizvode u Hrvatskoj. Carine su od
nula do 15 posto za industrijske proizvode, za poljoprivredne
primjenjuje se taksa od 0,05 konvertibilnih maraka (KM) do 10 KM po
kilogramu proizvoda, dok se na naftu i naftne proizvode uz taksu
plaća i carina od 10 posto.
Po hrvatskom carinskom sustavu, na industrijske proizvode koji se
uvoze u Hrvatsku carina je od nula do 25 posto, a zbog prelevmana i
carinskog opterećenja poljoprivredni proizvodi iz BiH poskupjet će
60 do 70 posto.
Neki od hrvatskih izvoznika, primjerice proizvođači piva, 10 posto
godišnje proizvodnje plasiraju na BiH tržište, a sada im se carinom
povećava trošak 33 posto. Predsjednik njihove Grupacije Ivan
Gradišar ocjenjuje da će to vrlo negativno utjecati na cijelu
hrvatsku industriju piva. Istodobno i u Lura grupi, kojoj BiH
tržište čini 14 posto ukupnoga izvoza, procjenjuju da će uvođenje
carina nepovoljno utjecati na njihov izvoz.
BiH izvoznici također nisu zadovoljni, jer primjerice cijena
betonskog željeza koje izvozi RMK Zenica opterećuje se carinom od
20 do 25 posto, aluminijski proizvodi mostarskog Aluminija 10-20
posto, armature i mreže tvornica u Bihaću i Stolcu poskupljuju 25
posto, sol 15 posto isl.
Postupak sklapanja novog Ugovora između Hrvatske i BiH bit će, među
ostalim, onoliko brz koliko gospodarstva jedne i druge strane budu
uporna, zahtjevna u traženju od država da hitno nešto učine.
Sadašnjim vakumom, nastalim suspenzijom Ugovora i nepotpisivanjem
novog, gube gospodarstva dviju država, koji neće u kratko vrijeme
moći spriječiti šokove i nagle promjene uvjete poslovanja, a to će
značiti i cjenovni udar na pojedine proizvode.
(Hina) db ds