FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 22. V.FAZ -ZAGOVOR SRPSKOHRVATSKOG

DE-KNJIGA NJ 22. V.FAZ -ZAGOVOR SRPSKOHRVATSKOG NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG22. V. 1999.Oslobađanje od okova srpsko-hrvatskogaList objavljuje prikaz knjige Miloša Okuke pod naslovom 'Jedan jezik - puno nasljednika', objavljene u izdanju Weiser Verlag. Autor knjige objašnjava međunacionalne odnose u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do 1941. te zatim u Titovo doba od 1945. sve do 1991. Po njegovu tumačenju, temelj Jugoslavije uzdrmale su političke, gospodarske, socijalne i - jezične snage. Poslije Titove smrti, narodi su shvatili svoje pravo na samoodređenje, a jezici su postali katalizatori za narodne 'preporode'.Kako je slavistika nekoć bila sluga homogenizaciji, stoga i unitarizmu, nakon raspada ideologijskog zapovjedništva u obrnutom se smjeru pokazala kao jezično-politički instrument razdvajanja pojedinih nacionalnih identiteta. Autor prikaza Reinhard Olt drži da je Miloš Okuka, profesor iz Sarajeva koji sada u Muenchenu predaje 'srpskohrvatski' jezik, u svojoj knjizi mogao više pozornosti posvetiti jezično-političkim dokumentima, jer su u središtu lingvističke pojave. Knjiga ipak nužno skreće pogled na ono što se sada događa i što se skriva iza eufemizma 'etničko
NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 22. V. 1999. Oslobađanje od okova srpsko-hrvatskoga List objavljuje prikaz knjige Miloša Okuke pod naslovom 'Jedan jezik - puno nasljednika', objavljene u izdanju Weiser Verlag. Autor knjige objašnjava međunacionalne odnose u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do 1941. te zatim u Titovo doba od 1945. sve do 1991. Po njegovu tumačenju, temelj Jugoslavije uzdrmale su političke, gospodarske, socijalne i - jezične snage. Poslije Titove smrti, narodi su shvatili svoje pravo na samoodređenje, a jezici su postali katalizatori za narodne 'preporode'. Kako je slavistika nekoć bila sluga homogenizaciji, stoga i unitarizmu, nakon raspada ideologijskog zapovjedništva u obrnutom se smjeru pokazala kao jezično-politički instrument razdvajanja pojedinih nacionalnih identiteta. Autor prikaza Reinhard Olt drži da je Miloš Okuka, profesor iz Sarajeva koji sada u Muenchenu predaje 'srpskohrvatski' jezik, u svojoj knjizi mogao više pozornosti posvetiti jezično-političkim dokumentima, jer su u središtu lingvističke pojave. Knjiga ipak nužno skreće pogled na ono što se sada događa i što se skriva iza eufemizma 'etničko čišćenje'. Dok 'etnička čišćenja' protjeruju ljude iz njihove domovine, čišćenje jezika stvara nacionalne identitete, ponajprije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini Daytonskoga sporazuma te u Makedoniji. Autor knjige koji ustraje na srpskohrvatskom jeziku, tomu se protivi iz razloga koji se u cijelosti mogu uzeti u obzir, ali koji političkog promatrača zbog svoga srbocentrizma čine skeptičnima, drži među ostalim Reinhard Olt.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙