DE-KNJIGA NJ 22. V.FAZ -ZAGOVOR SRPSKOHRVATSKOG NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG22. V. 1999.Oslobađanje od okova srpsko-hrvatskogaList objavljuje prikaz knjige Miloša Okuke pod naslovom 'Jedan jezik - puno nasljednika',
objavljene u izdanju Weiser Verlag. Autor knjige objašnjava međunacionalne odnose u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do 1941. te zatim u Titovo doba od 1945. sve do 1991. Po njegovu tumačenju, temelj Jugoslavije uzdrmale su političke, gospodarske, socijalne i - jezične snage. Poslije Titove smrti, narodi su shvatili svoje pravo na samoodređenje, a jezici su postali katalizatori za narodne 'preporode'.Kako je slavistika nekoć bila sluga homogenizaciji, stoga i unitarizmu, nakon raspada ideologijskog zapovjedništva u obrnutom se smjeru pokazala kao jezično-politički instrument razdvajanja pojedinih nacionalnih identiteta. Autor prikaza Reinhard Olt drži da je Miloš Okuka, profesor iz Sarajeva koji sada u Muenchenu predaje 'srpskohrvatski' jezik, u svojoj knjizi mogao više pozornosti posvetiti jezično-političkim dokumentima, jer su u središtu lingvističke pojave. Knjiga ipak nužno skreće pogled na ono što se sada događa i što se skriva iza eufemizma 'etničko
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
22. V. 1999.
Oslobađanje od okova srpsko-hrvatskoga
List objavljuje prikaz knjige Miloša Okuke pod naslovom 'Jedan
jezik - puno nasljednika', objavljene u izdanju Weiser Verlag.
Autor knjige objašnjava međunacionalne odnose u doba Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca do 1941. te zatim u Titovo doba od 1945. sve
do 1991. Po njegovu tumačenju, temelj Jugoslavije uzdrmale su
političke, gospodarske, socijalne i - jezične snage. Poslije
Titove smrti, narodi su shvatili svoje pravo na samoodređenje, a
jezici su postali katalizatori za narodne 'preporode'.
Kako je slavistika nekoć bila sluga homogenizaciji, stoga i
unitarizmu, nakon raspada ideologijskog zapovjedništva u obrnutom
se smjeru pokazala kao jezično-politički instrument razdvajanja
pojedinih nacionalnih identiteta. Autor prikaza Reinhard Olt drži
da je Miloš Okuka, profesor iz Sarajeva koji sada u Muenchenu
predaje 'srpskohrvatski' jezik, u svojoj knjizi mogao više
pozornosti posvetiti jezično-političkim dokumentima, jer su u
središtu lingvističke pojave. Knjiga ipak nužno skreće pogled na
ono što se sada događa i što se skriva iza eufemizma 'etničko
čišćenje'. Dok 'etnička čišćenja' protjeruju ljude iz njihove
domovine, čišćenje jezika stvara nacionalne identitete,
ponajprije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini Daytonskoga sporazuma
te u Makedoniji. Autor knjige koji ustraje na srpskohrvatskom
jeziku, tomu se protivi iz razloga koji se u cijelosti mogu uzeti u
obzir, ali koji političkog promatrača zbog svoga srbocentrizma
čine skeptičnima, drži među ostalim Reinhard Olt.