MADRID, 23. svibnja (Hina/AFP) - Zahvaljujući fosilima s paleontološkog nalazišta Atapuerca u blizini Burgosa, danas se može tvrditi da su europski pretpovijesni ljudi, neandertalci, bili snažniji i od današnjih boksača teške
kategorije.
MADRID, 23. svibnja (Hina/AFP) - Zahvaljujući fosilima s
paleontološkog nalazišta Atapuerca u blizini Burgosa, danas se
može tvrditi da su europski pretpovijesni ljudi, neandertalci,
bili snažniji i od današnjih boksača teške kategorije. #L#
Zdjelične kosti i dva femura, pronađeni na tom nalazištu 1994.,
pokazuju da je pretpovijesni čovjek kojemu su pripadale, nazvan
"Elvis", bio odrasli mužjak star 35 godina ili više, visok oko 1,77
metara, težak 100 kilograma ili više, uzme li se u obzir da je
vjerojatno imao i masne zalihe.
Radi usporedbe i izvođenja zaključka stručnjaci koji istražuju
nalazište Atapuerca proučili su mnoge kosti zdjelice, čak i
vrhunskih športaša poput bacača diska i boksača. Njihov zaključak
iznenađuje: boksač visok 1,77 metara težak je oko 70 kilograma, što
znači da je 30 posto manji od pretpovijesnog čovjeka čije su kosti
pronađene na mjestu Sima de los Huesos (Atapuerca).
No, "Elvis" nije bio poseban primjerak. Uspoređujući kosti iz
bogate zbirke pronađene na tom nalazištu (oko 2500 kosti 33
predneandertalaca obaju spola i svih uzrasta), znanstvenici su
zaključili da je "Elvis" bio normalno razvijen muškarac.
Proučivši širinu bokova svih fosilih ostataka u svijetu,
znanstvenici iz Atapuerke pobili su ukorijenjeno mišljenje
paleontologa prema kojemu je građa neandertalaca bila plod
ekstremne evolucijske prilagodbe zbog koje su imali proširene
zdjelice i zdepasto tijelo, u odnosu prema prvim ljudima koji su
bili mnogo sitnije građe.
"Nije istina", kaže voditelj istraživanja Juan Luis Arsuaga.
"Specijalizirali smo se mi, suvremeni ljudi. Evolucijom smo
izgubili trećinu tjelesne snage u odnosu prema tadašnjim ljudima, a
ipak smo uspjeli preživjeti."
Neandertalci su izumrli prije nešto manje od 30.000 godina, a
suvremeni čovjek preživio je sve do danas. "Mi snagu tražimo u
skupini, a neandertalci su se oslanjali na pojedinačnu snagu", kaže
znanstvenik. Ne smijemo zaboraviti da nedostatak sitnije građe
donosi i jednu prednost: takvo je biće ekonomičnije što se tiče
metabolizma jer njegovo tijelo traži manje hrane. Za razliku od
neandertalaca, naši su preci u mozak ulagali mnogo više energije
nego u mišiće.
Unatoč tome što se o lubanji uvijek mislilo kao o glavnom izvoru
informacija o bićima iz prošlosti, "Elvis" pokazuje da ni bokovi
nisu manje važni. Njegove zdjelične kosti, iako je riječ o
muškarcu, imaju porodni kanal toliko širok da bi kroz njega mogao
proći fetus, što je kod naše vrste nemoguće s obzirom na uske bokove
muškaraca.
To znači da su neandertalke mnogo lakše rađale nego današnje žene.
Kod današnjih žena, naime, širina porodnog kanala i veličina
lubanje nisu razmjerne. Djeca se rađaju slabije razvijena pa se o
njoj treba duže brinuti.
Obujam lubanje pretpovijesnih ljudi iz Sime bio je 1250 prostornih
centimetara, a u današnjih je ljudi 1350 prostornih centimetara.
Neandertalci su izumrli prije nešto manje od 30.000 godina, ali
praljudi čije su kosti pronađene na tom nalazištu pripadali su
predneandertalcima iz razdoblja prije 300.000 godina, pa su
sigurno bili i krupniji od neandertalaca.
Vjerojatno su bili nomadi, živjeli su od lova i skupljanja plodova
kad ih je bilo. Ne smije se zaboraviti, naglašavaju stručnjaci, da u
Europi, zbog klime, dovoljno biljne hrane ima samo u jesen, a to je i
razlog zašto ovdje nema ostalih primata. Naime, majmuni se cijele
godine hrane plodovima.
Ti su praljudi vjerojatno živjeli u proširenim obiteljima s 40 do 50
članova, a i one su bile dio većih skupina. Mogli su doživjeti i više
od 50 godina, što dokazuje i primjerak čije su kosti pronađene na
nalazištu Sima de los Huesos.
(Hina) rug dgk