ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Republika Hrvatska mora ili izručiti ili suditi osobu za koju postoji utemeljena sumnja da je počinila ratne zločine, izjavio je u petak u Zagrebu ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović nakon što se sastao
s veleposlanikom BiH u Hrvatskoj Hasanom Muratovićem na njegov zahtjev.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Republika Hrvatska mora ili izručiti
ili suditi osobu za koju postoji utemeljena sumnja da je počinila
ratne zločine, izjavio je u petak u Zagrebu ministar pravosuđa
Zvonimir Šeparović nakon što se sastao s veleposlanikom BiH u
Hrvatskoj Hasanom Muratovićem na njegov zahtjev.#L#
"Hrvatska vodi računa o tome da treba, u slučaju da postoji
utemeljena sumnja za neku osobu da je počinila ratne zločine, ili
izručiti ili suditi toj osobi", rekao je Šeparović odgovarajući na
novinarski upit postoji li mogućnost da se Fikretu Abdiću sudi u
Hrvatskoj za djela za koja ga se tereti. "Pravosudni organi RH
postupat će po zakonu", istaknuo je.
Šeparović je ponovio da hrvatski Ustav isključuje mogućnost da se
nekome oduzme državljanstvo, da bude prognan ili da bude izručen
drugoj državi.
Muratović je ocijenio razgovor o izručenju Fikreta Abdića, kao i
Irfana Saračevića i Šerifa Mustendagića, koji su osumnjičeni za
ratne zločine, "vrlo konstruktivnim". Što se tiče slučaja Abdića,
on je rekao kako je obaviješten da Županijski sud u Rijeci radi na
tom predmetu i kako očekuje da će se RH uskoro očitovati o tome.
"Mene je ministar Šeparović uvjerio da će Republika Hrvatska
postupiti u skladu s hrvatskim Ustavom i zakonima i da se neće
oglušiti o zahtjev međunarodnih organa - Interpola i Haškog suda u
ovom slučaju".
Mi smo zahtjev za izručenjem Abdića i još dvojice građana BiH
stavili u postupak, rekao je on dodavši kako je postupak u tijeku i
da je preuranjeno reći kako će on biti okončan. On je naglasio da je
Hrvatska, koja je potpisnica Europske kovencije o izručenju,
"stavila rezervu baš u pogledu izručenja, to jest nismo obvezni po
toj Konvenciji izručiti vlastitog državljanina drugoj zemlji".
U priopćenju koje je razdijeljeno novinarima nakon sastanka među
ostalim se kaže kako je, na upit Županijskog suda u Rijeci, utvrđeno
da BiH nije stranka Europske konvencije o izručenju od 13. prosinca
1957.
Šeparović je rekao da ustavni zakon predviđa izuzetak samo u
slučaju da Haški sud traži izručenje neke osobe. Istaknuo je da u
slučaju navedene tri osobe Hrvatska nije dobila zatjev za
izručenjem od ICTY-a.
U slučaju zahtjeva međunarodnog Interpola RH postupa kao pravna
država i primjenjuje hrvatske zakone, rekao je.
"Hrvatska će kao pravna država djelovati tako da će vodeći računa o
ustavnim odredbama o zabrani izručenja vlastitih građana postupati
tako da će javni poredak biti zaštićen, da će nakon što Županijski
sud u Rijeci odluči da li postoje zakonski uvjeti za izručenje,
postupiti tako da će preispitati da li postoje uvjeti iz
međunarodne tjeralice Interpola", precizira se u priopćenju
ministra Šeparovića.
Na sastanku se razgovaralo i o sporazumu o imovinsko-pravnim
odnosima BiH i RH, koji je već dugo neriješeno pitanje, kako je
rekao Muratović, "i za koje se nadam da ćemo sada ponovno
intezivirati, a dogovor je da ćemo ga privesti kraju". Razgovaralo
se i o drugim aneksima Sporazuma o posebnim odnosima između RH i
Federacije BiH iz domene pravosuđa. "Mislim da su već dva takva
aneksa nalaze kod ekspertnih skupina, a bit će ih sigurno i više",
kazao je on.
Šeparović je istaknuo da postoji obostran interes za rješavanje
pitanje imovinsko-pravnih odnosa.
Sastanak s Muratovićem, po Šeparovićevim je riječima također
iskorišten kako bi mu se predočilo da Hrvatska ima dokaze za teške
zločine kršenja međunarodnog humanitarnog prava u svezi s
topničkim napadima na civilne osobe u Zadru 1991.
"Mi smo upozorili BiH da imamo dokaze i da razmišljamo o vođenju
određenog postupka u vezi s topničkim napadima na civilne osobe u
Zadru 1991. od strane sada nekih visoko pozicioniranih vojnika,
časnika Armije BiH, koji su tada u JNA naređivali topničke napade na
civilne objekte Zadra i okoliša."
U tom je kontekstu Šeparović spomenuo i jednog bivšeg zapovjednika
JNA, koji je sada u redovima Armije BiH, a koji je djelovao protiv
civila u Varaždinu 1991., a također je rekao da je veleposlaniku
naveo nekoliko imena osoba za koje postoje utemeljene sumnje da su
izvršili vrlo teške ratne zločine protiv civilnog pučanstva u BiH,
bosanskih Hrvata. Ni jedno od tih imena hrvatski ministar nije
želio navesti i pred novinarima.
(Hina) kga sv