OBILJEŽENA 54. OBLJETNICA BLEIBURŠKOG STRADANJA

BLEIBURG, 16. svibnja (Hina) - Polaganjem vijenaca i misnim slavljem na Bleiburškom polju danas je obilježena 54. obljetnica stradanja bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta. Obilježavanju spomendana bleiburških i žrtava Križnog puta, uz visoke dužnosnike Hrvatskog državnog sabora i Vlade, bilo je nazočno više tisuća vjernika iz Hrvatske, BiH, Austrije i drugih europskih država u kojima žive Hrvati. #L# Nakon odavanja počasti minutom šutnje i intoniranjem himne "Lijepa naša", Vice Vukojević, izaslanik predsjednika Sabora akademika Vlatka Pavletića i predsjednik Provedbenog vijeća za obilježavanje bleiburških i žrtava Križnog puta, u prigodnom je govoru istaknuo da se stradanje hrvatskog naroda na Bleiburgu i Križnom putu ne smiju zaboraviti. Nakon zločina koje je u prošlosti počinila komunistička vlast druge Jugoslavije punih 45 godina nastavila je po drugi put ubijati žrtve silom namećući javni zaborav nad njihovom sudbinom. No, i pored toga žrtve Bleiburga i Križnog puta nisu bile zaboravljene u pojedinačnom i kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda, istaknuo je Vukojević. Nakon l990. i stvaranja samostalne hrvatske države i u domovini su stvorene okolnosti kojima su otvorena vrata povijesnoj istini i svim se žrtvama moglo izraziti puno poštovanje. "Put prema toj istini i poštivanju žrtava projekt je predsjednika Tuđmana. Cilj tog projekta je utvrditi ratne i poratne žrtve Drugog svjetskog rata", naglasio je Vukojević. Podsjetio je i na stoljeća hrvatske povijesti koja su prepuna žrtava polaganih na oltar obrane općih ili nacionalnih probitaka, te posebice tragičnost hrvatskih stradanja u 20. stoljeću, osobito u razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća. "Zadnjih 900 godina Hrvati su ratovali u različitim odorama, a često između sebe. Ta povijest svjedoči koliko je teško narodu koji svoju vojsku oblači u tuđe odore. Isto tako, Domovinski rat svjedoči kako je hrvatski narod tek u jednoj, hrvatskoj odori uspio stvoriti samostalnu hrvatsku državu", kazao je Vukojević. Istaknuo je da se suvremeno hrvatsko društvo i država napokon, nakon 54 godine Bleiburga i Križnog puta, svakodnevnog otkrivanja masovnih grobnica iz domovinskog rata, trebaju nedvojbeno odrediti prema svim hrvatskim žrtvama. "U Hrvatskoj su odnedavno prestale postojati političke zapreke koje su 45 godina nastojale Hrvatsku odvojiti od europskog civilizacijskog kruga kojem je stoljećima pripadala, pa nas ovo obilježavanje žrtava Bleiburga i Križnog puta treba iznova potaknuti na stvaranje hrvatske budućnosti u kojoj neće biti Bleiburga, Križnih puteva, Ovčara i Škabrnja. Danas kada je omogućen pristup povijesnim izvorima, treba pokopati mitologiju zločina na kojoj se temeljila jugoslavenska historiografija, jasenovački mit i niz drugih mitova koji su stvarali rasističku matricu o genocidnosti hrvatskog naroda. Ta mitologija može se pokopati jedino uz uvažavanje činjenica", kazao je Vukojević. Svečano euharistijsko slavlje služio je Sebastijan Golenić, župnik Hrvatske katoličke misije iz Klagenfurta. Naša molitva neka bude vapaj u ime svih patnika koje je slomila mržnja, kazao je Golenić, prisjećajući se u propovjedi stradanja i žrtava Bleiburga i Križnog puta. Prisjetio se i u međuvremenu preminulog Petra Miloša, preživjelog sudionika bleiburške tragedije i predsjednika Počasnog bleiburškog voda, čovjeka koji je dugi niz godina održavao Bleiburško polje i na čiju je inicijativu postavljen spomenik bleiburškim žrtvama. Kod spomenika bleiburškim žrtvama vijence su položili izaslanstvo Hrvatskog državnog sabora na čelu s Vicom Vukojevićem, u ime hrvatske Vlade vijenac su položili ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac i ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata dr. Juraj Njavo, u ime hrvatskog veleposlanstva u Republici Austriji veleposlanik Ivan Ilić, u ime Ministarstva obrane RH pomoćnik ministra obrane Miljenko Galić. Vijence su uz ostale položili i predstavnici hrvatskog naroda iz BiH i pripadnici Počasnog bleiburškog voda, dok je svijeću kod spomenika zapalio tajnik Sabora Krešimir Alerić. (Hina) dm bn