ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Temeljni cilj mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje je da se širenjem osnovice za plaćanje doprinosa smanji trošak gospodarstva, kazao je premijer Mateša na
današnjoj sjednici Vlade na kojoj se raspravljalo o učincima mjera za učinkovitijom naplatom doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Vlada je dužna zaštititi sve one koji uredno posluju i plaćaju svoje obveze, a kojima tržišnu poziciju ugrožavaju oni koji sebi daju pravo ne plaćati doprinose, kazao je premijer.
ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - Temeljni cilj mjera za učinkovitiju
naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje je da se
širenjem osnovice za plaćanje doprinosa smanji trošak
gospodarstva, kazao je premijer Mateša na današnjoj sjednici Vlade
na kojoj se raspravljalo o učincima mjera za učinkovitijom naplatom
doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Vlada je dužna zaštititi sve one koji uredno posluju i plaćaju svoje
obveze, a kojima tržišnu poziciju ugrožavaju oni koji sebi daju
pravo ne plaćati doprinose, kazao je premijer. #L#
Izvještavajući o dosadašnjim učincima u bržoj naplati doprinosa,
ravnateljica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Dunja
Vidošević istaknula je da je u travnju Zavod uprihodio više od 1,08
milijardi kuna, čime se prešlo visinu od mjesečno prikupljanih 900
milijuna kuna.
Ukoliko se ne budu emitirala dodatna prava, Dunja Vidošević
ocjenjuje da bi se sadašnjom naplatom pod kontrolom mogao držati
defecit Zavoda od 200 milijuna kuna mjesečno.
Izvijestila je da je u protekla dva mjeseca Zavod naplatio oko 40
milijuna kuna, od ukupno 4,1 milijardu kuna duga. Taj dug od 4,1
milijarde je knjigovodstveni dug i sada je u tijeku raščlamba na
aktivni i pasivni, pojasnila je ravnateljica Vidošević dodajući da
će se uskoro izići s podatkom koliko su obveznici stvarno dužni.
Iznijela je i podatak da u 1998. od ukupno kontroliranih 89.000
gospodarskih subjekata obveze nije podmirilo njih 66.000, te da je
prvenstveno riječ o pravnim osobama. Samo s toga osnova Zavod u
prošloj godini nije uprihodio 554 milijuna kuna, kazala je,
dodajući da mnogi obveze plaćaju na temelju prijavljene najmanje
osnovice od 1.370,00 kuna.
"Kada govorimo o plaćanju doprinosa onda govorimo o solidarnosti",
kazao je premijer Mateša istićući da je Vlada preplavljena
zahtjevima za solidarnošću kada je riječ o spašavanju pojedinih
tvrtki, isplatama plaća i mirovina. No, kada treba plaćati
doprinose, onda te solidarnosti nema, ustvrdio je premijer.
Navodeći kako su pojedini vodeći novinarski komentatori
prijavljeni na minimalne plaće, upitao je kako ti isti mogu pisati o
problemima u zdravstvenom i mirovinskom fondu.
U okviru mjera za učinkovitiju naplatu doprinosa bilo je i
prijedloga da se doprinosi plaćaju i na autorske honorare, te
isplate putem student-servisa. Od toga je Vlada odustala, ali
doprinosi će se morati uplaćivati na honorar koji zaposlenik kroz
ugovor o djelu ostvaruje u tvrtki u kojoj radi.
"Što bi to značilo da ja s ministrom financija Škegrom sklopim
ugovor o djelu", upitao je premijer Mateša.
Škegro drži kako treba ustrajati na provedbi Vladinih mjera, a
najvećim problemom u svezi plaćanja doprinosa naznačio je
prijavljivanje radnika na najmanju osnovicu. Jedino država i javna
poduzeća uredno plaćaju doprinose, kazao je apelirajući da se
radnike prijavljuju na stvarne plaće. "Radnici koji pristaju na
prijavljivanje na najmanji iznos rade u korist vlastite štete",
poručio je.
Ministar gospodarstva Nenad Porges problemom je naznačio isplatu
dijela plaća kroz putne naloge i, kako je kazao, "nama slične
domišljaje". S druge pak strane, upozorio je i na pojavnosti da u
pojedinim poduzećima radnici ne primaju plaće više mjeseci dok
uprava sebi isplaćuje ogromna sredstva. "Svetih krava ne može biti
i povjerenje u opravdanost mjera ovisi o tome koliko ćemo izbjeći
diskrecioni sustav, odnosno da netko nazove telefonom i da ga se
pusti da ne podmiruje obveze", kazao je Porges.
Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak drži da pozornost treba
usmjeriti na mogućnost proširenja osnovice za plaćanje doprinosa.
Treba inzistirati na uplaćivanju obveznika koji to već jesu, te
pojačati kontrolu na svim razinama, smatra potpredsjednica.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i Uredbu o medicinskom
vještačenju u mirovinskom osiguranju, koja uređuje postupak
medicinske procedure utvrđivanja invalidita. To je potrebno kako i
dalje bi u Hrvatskoj bila situacija kao sada, da je samo 16 posto
umirovljenika s punim radnim stažom, dok su ostali mirovine stekli
temeljem invalidnosti.
Vlada je u treće saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog Zakona
o stažu osiguranja s povećanim trajanjem - tzv. beneficiranim
radnim stažom. Podržana su i izvješća o provedbi Zakona o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji za razdoblje srpanj - prosinac 1998., te o radu Uprave, o
poslovanju HRT-a u prošloj godini.
(Hina) sšh sšh