ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - U povodu 54. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, danas se u Europi i svijetu obilježava Dan pobjede antifašističke koalicije i Dan Europe. I u Hrvatskoj, koja je još u prvim godinama tog rata dala
značajan doprinos borbi protiv fašizma, različitim se programima održava sjećanje na to ratno povijesno razdoblje 20. stoljeća.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - U povodu 54. obljetnice završetka
Drugog svjetskog rata, danas se u Europi i svijetu obilježava Dan
pobjede antifašističke koalicije i Dan Europe. I u Hrvatskoj, koja
je još u prvim godinama tog rata dala značajan doprinos borbi protiv
fašizma, različitim se programima održava sjećanje na to ratno
povijesno razdoblje 20. stoljeća.#L#
Prvi partizanski odred, ne samo u Hrvatskoj već i na području bivše
Jugoslavije, pa i među prvima u okupiranoj Europi, osnovali su
Hrvati u okolici Siska, 22. lipnja 1941. Taj dan se u Hrvatskoj
slavi kao Dan antifašističke borbe.
Saborski Odbor za obilježavanje 50. obljetnice pobjede
antifašističke kolacije objavio je 1995. knjigu "Doprinos Hrvatske
pobjedi antifašističke koalicije". Jedan od osnovnih ciljeva
knjige bio je da se na tu veliku obljetnicu opovrgnu neistine o
Hrvatskoj kao fašističkoj državi u vrijeme Drugog svjetskog rata i
da se rasvijetli njezina stvarna uloga u tom razdoblju.
Prema podatcima iz te knjige, s područja Republike Hrvatske status
sudionika Narodnooslobodilačke borbe imalo je oko 471.836 osoba,
od kojih su 230 tisuća bili u vojsci, a 241.836 u ostalim
organizacijama Narodnooslobodilačkog pokreta Hrvatske. Same te
brojke Hrvatsku stavljaju u sam vrh zemalja sudionica
antifašističke borbe.
Važan značaj pokretanja antifašističke borbe u Hrvatskoj i njezino
prerastanje u Narodno oslobodilački rat bio je i u tome što su
fašističke vojne snage tijekom cijeloga rata bile prisiljene
dovoditi nove snage na to područje. S obzirom na brojnost
talijanskih, njemačkih i mađarskih vojnika te snaga NDH koje su
bile u Hrvatskoj, koristi od antifašističke borbe u Hrvatskoj
naizmjence ili obostrano imali su SSSR na istoku te zapadni
saveznici na Sredozemlju. To je posebno došlo do izražaja u
ključnim bitkama Drugog svjetskog rata, kao što su bitka za
Staljingrad ili bitka kod El Alameina u sjevernoj Africi.
U hrvatskim područjima pod talijanskom okupacijom i aneksijom
(Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Dalmacija) oružani
ustanak dobio je šire razmjere uoči i za vrijeme kapitulacije
Italije, u rujnu 1943., ističe se u knjizi Saborskog Odbora
"Doprinos Hrvatske pobjedi antifašističke koalicije".
U prigodi Dana pobjede antifašističke koalicije, danas su vijence
na Oltar domovine na Medvedgradu položila izaslanstva Predsjednika
Republike Hrvatske, Vlade RH i Hrvatskog državnog sabora.
(Hina) ag sp