FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - SARAJEVO - Prvi sastanak Međudržavnog vijeća za suradnju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Federacije BiH bit će održan u lipnju u Sarajevu, dogovoreno je tijekom razgovora što ih je u glavnom gradu BiH u srijedu vodio Milan Kovač, ministar u hrvatskoj vladi zadužen za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Federacijom BiH. Nakon sastanka s članom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, Kovač je izjavio novinarima kako će se Međudržavno vijeće za suradnju okupiti polovicom ili krajem narednog mjeseca. Teme o kojima će se na tom skupu razgovarati još trebaju biti točno utvrđene no Kovač ističe kako će tu svakako biti mjesta za pitanja koja su trenutno u središtu pozornosti poput trgovinskih odnosa između dvije zemlje kao i dvojnog državljanstva. SARAJEVO - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović ne slaže se s praksom da Hrvati iz te zemlje sudjeluju na izborima za tijela vlasti Republike Hrvatske i s takvim stajalištem upoznao je ministra Milana Kovača koji je u hrvatskoj vladi zadužen za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Federacijom BiH.Kako se navodi u priopćenju koje je iz Izetbegovićeva ureda dostavljeno Hini nakon razgovora člana Predsjedništva BiH vođenog
ZAGREB, 20. svibnja (Hina) - SARAJEVO - Prvi sastanak Međudržavnog vijeća za suradnju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Federacije BiH bit će održan u lipnju u Sarajevu, dogovoreno je tijekom razgovora što ih je u glavnom gradu BiH u srijedu vodio Milan Kovač, ministar u hrvatskoj vladi zadužen za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Federacijom BiH. Nakon sastanka s članom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, Kovač je izjavio novinarima kako će se Međudržavno vijeće za suradnju okupiti polovicom ili krajem narednog mjeseca. Teme o kojima će se na tom skupu razgovarati još trebaju biti točno utvrđene no Kovač ističe kako će tu svakako biti mjesta za pitanja koja su trenutno u središtu pozornosti poput trgovinskih odnosa između dvije zemlje kao i dvojnog državljanstva. SARAJEVO - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović ne slaže se s praksom da Hrvati iz te zemlje sudjeluju na izborima za tijela vlasti Republike Hrvatske i s takvim stajalištem upoznao je ministra Milana Kovača koji je u hrvatskoj vladi zadužen za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Federacijom BiH. Kako se navodi u priopćenju koje je iz Izetbegovićeva ureda dostavljeno Hini nakon razgovora člana Predsjedništva BiH vođenog u srijedu s hrvatskim ministrom, u tom smislu Milanu Kovaču uručeno je i posebno pismo za hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. Tijekom razgovora vođenih u Sarajevu Izetbegović je predložio sastanak Vijeća za suradnju Hrvatske i BiH ili pak odgovarajućih državnih izasanstava s ciljem rasprave o problemima dvojnog državljanstva i eventualno o drugim otvorenim pitanjima u odnosima između dviju zemalja, stoji u priopćenju. ZAGREB - Proces ispunjavanja međunarodnih obveza koje je preuzela Hrvatska je u stagnaciji, stanje u nekim ključnim područjima čak je i pogoršano, a uzrok tome je nedostatak političke volje predstavnika hrvatske vlasti, rekao je u srijedu vođa misije OESS-a u Zagrebu Tim Guldimann. To je opći zaključak izvješća o stupnju napretka Hrvatske u ispunjavanju međunarodnih obveza koje misija OESS-a redovno izrađuje svaka četiri mjeseca. Najnovije izvješće u utorak je predano hrvatskoj Vladi i Stalnom vijeću OESS-a u Beču, gdje će ga veleposlanik Guldimann, kako se doznaje, predstaviti 2. i 3. lipnja. BEOGRAD - Predsjednik SRJ Slobodan Milošević i posebni izaslanik ruskog predsjednika Viktor Černomirdin usuglasili su se u srijedu da rješenje kosovske krize može biti samo političko, u okviru UN-a i uz aktivno i izravno sudjelovanje Beograda u razradi konkretnih pojedinosti "polazeći od načela skupine G8". Načela skupine G8, na čiju razradu pozivaju beogradski dužnosnici, predviđaju prekid nasilja na Kosovu, povlačenje jugoslavenskih postrojbi iz te pokrajine, razmještanje mirovnih snaga, povratak izbjeglica, pregovore za političko rješenje krize, uspostavu privremene administracije i stabilizaciju regije. Dogovoren je i nastavak razgovora u ponedjeljak ili u utorak u Beogradu. Černomirdin će do tada u Moskvi nastaviti konzultacije s finskim predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem i zamjenikom američke državne tajnice Strobeom Talbottom. BONN - Visoki dužnosnici zemalja skupine G8 postigli su u srijedu napredak u izradi nacrta rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a za okončanje rata u SRJ, izjavio je u četvrtak rano ujutro predsjedavajući sastankom, Guenter Pleuger. Na gotovo 11-osatnom sastanku političkih direktora skupine G8 u Petersbergu, u blizini Bonna, konačan nacrt rezolucije VS UN-a, ipak nije dogovoren. Nastavak sastanka kako bi se izgladila preostala sporna pitanja zakazan je za petak, također u Petersbergu, rekao je Pleuger dodajući da bi konačan nacrt rezolucije mogao biti dovršen uskoro. Problematična pitanja uključuju točno određivanje slijeda događaja za prekid rata, uključujući NATO-ovo proglašenje primirja, te sastav budućih međunarodnih mirovnih snaga. BEOGRAD - Beograd je u noći sa srijede na četvrtak ponovno bio meta savezničkih napada, a detonacije su dolazile iz različitih dijelova grada - Topčidera, Rakovice, Batajnice i Dedinja gdje su projektili eksplodirali u blizini jedne bolnice, javljaju jugoslavenski mediji. U tom su posljednjem napadu poginule najmanje tri osobe, a dvije su ozlijeđene. Na Dedinju su pogođeni i vojni objekti. Dio detonacija dolazio je iz šireg područja Beograda - Zemun Polja, Rakovice, Batajnice te područje Barića, dvadesetak kilometara južno od Beograda, gdje je pogođen stari dio tvornice kemijskih proizvoda "Prva iskra". Oko ponoći s više projektila pogođen i hangar na starom obrenovačkom putu. Pogođen je televizijski odašiljač na planini Cer, u blizini Čačka. Meta napada bilo je područje i Makiša, gdje se inače nalaze glavna postrojenja "Vodovoda". Prema izjavama svjedoka, gađan je i Obrenovac, Ostružnica te civilna zračna luka Surčin. WASHINGTON - NATO planira približno 45.000 vojnika za KFOR - snage čija bi zadaća bila jamčiti mir na Kosovu nakon završetka sukoba - što je broj koji gotovo dvostruko premašuje prve procjene, objavio je Pentagon u srijedu. Glasnogovornik Pentagona Ken Bacon izjavio je da se Vojni odbor NATO-a suglasio da KFOR (Snage za provedbu mira na Kosovu) treba imati između 45 i 50 tisuća vojnika, što je razmatralo Stalno vijeće NATO-a. NATO je prošlog ljeta predložio 28.000 vojnika, među kojima bi se našlo 4.000 američkih vojnika. Bacon je izjavio da bi u ovim 'proširenim' snagama bilo približno 7.000 američkih vojnika. WASHINGTON - SAD nisu nezadovoljne napretkom u razgovorima s Rusijom o rješavanju kosovske krize iako neke razlike u gledištima još nisu premoštene, ocijenio je u srijedu glasnogovornik State Departmenta James Rubin. Na novinarsko pitanje u čemu se Washington i Moskva još uvijek ne slažu, Rubin je kazao da su dvije strane blizu suglasju o međunarodnim sigurnosnim snagama na Kosovu. Pritom, SAD ne odstupaju od stajališta da to moraju biti vojne snage "s jezgrom NATO-a". Drugo pitanje o kojem nisu usuglašena gledišta je prijelazna uprava na Kosovu, koju u Washingtonu drže da će biti neophodna u vremenu od postizanja mirovnog sporazuma do izbora. WASHINGTON - U nekoliko gradova u Srbiji održani su prosvjedi protiv rata na Kosovu, a prvi put je zabilježen svojevoljni odlazak cijele jedne jugoslavenske vojne postrojbe s Kosova, objavljeno je u srijedu u Washingtonu. Prema riječima glasnogovornika State Departmenta Jamesa Rubina, masovni prosvjedi stanovništva protiv službene državne politike na Kosovu održani su u Aleksincu, Čačku i Kruševcu. Gradonačelnik i gradska uprava Aleksinca, kako se navodi, spriječili su novačenje svojih sugrađana radi odlaska na Kosovo. "Sjedinjene države mogu potvrditi izvješća da je cijela jedna postrojba jugoslavenske vojske dezertirala", kazao je Rubin. Riječ je o oko 500 vojnika i oficira koji su se, kako se vjeruje, vratili u Kruševac odakle je ta postrojba izvorno bila. WASHINGTON - O masakru oko 150 kosovskih Albanaca kod sela Izbica postoje uvjerljivi dokazi - snimke amaterskom video-kamerom i američke zračne snimke koje potvrđuju taj zločin srbijanskih snaga na Kosovu. U nedavnom izvješću State Departmenta o etničkom čišćenju na Kosovu navodi se podatak da su masovna ubojstva civilnog stanovništva zabilježena u sedamdesetak mjesta na Kosovu. Veleposlanik David Scheffer, zadužen u State Departmentu za pitanja ratnih zločina, potvrdio je da postoje dokazi o postojanju masovnih grobnica kod Drenice, Izbice, Kanikua, Mališeva, Pagaruše, Pustog sela i Rezalle. Zračne fotografije nizova novih grobova kod Izbice i Pustog sela snimljene su u razdoblju od polovice ožujka do 9. travnja. SKOPLJE - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u srijedu je izjavio da bi Ujedinjeni narodi trebali odigrati ključnu ulogu u traženju rješenja za sukob na Kosovu i u poslijeratnoj upravi u toj pokrajini. SKOPLJE - Makedonska vlada je dala jamstva glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu da će granica s Kosovom ostati otvorena kako bi se izbjeglicama omogućio nesmetan dolazak, rekao je u srijedu Annan na konferenciji za novinare u Skoplju. Annan je tijekom posjeta Makedonji obišao izbjegličke logore u Brazdi i Blacama. BRUXELLES - Od početka NATO-ovih napada na SRJ 24. ožujka, uništena je gotovo trećina oklopnih vozila i teškog topništva jugoslavenske vojske na Kosovu te oko 69 posto lovaca presretača MiG 29, izjavio je u srijedu vojni glasnogovornik NATO- a, general Walter Jertz. Zrakoplovi Saveza uništili su ukupno 556 transportnih oklopnih vozila, među kojima 312 vozila koje je NATO ocijenio kao "teško naoružanje", izjavio je general Jertz Chars. Od početka NATO-ove operacije onesposobljeno je 31 posto teškog naoružanja jugoslavenske vojske na Kosovu. General Jertz izjavio je da je NATO uništio 69 posto zrakoplova tipa MiG 29, 24 posto zrakoplova tipa MiG 21, 33 posto Super Galebova i 46 posto Galebova. BRUXELLES - Talijanski premijer Massimo D'Alema u četvrtak će posjetiti sjedište NATO-a u Bruxellesu, gdje će se sastati s glavnim tajnikom Saveza Javierom Solanom, prenose izvori bliski NATO-u. D'Alema bi se u Bruxellesu trebao sastati s 19 veleposlanika Saveza te s predsjednikom Vojnog odbora NATO-a, talijanskim admiralom Guidom Venturonijem koji će ga izvijestiti o vojnim operacijama nad SRJ. BLACE - Oko 1.300 kosovskih izbjeglica stiglo je u srijedu u Makedoniju, objavila je predstavnica Visokog povjereništva UN za izbjeglice. Kosovske izbjeglice je iz područja Prištine i Uroševca potjerala srpska policija. UNHCR-ova glasnogovornica kazala je kako je, prema podacima kojima raspolaže, srpska policija iz nekoliko područja oko Prištine, protjerala svo albansko stanovništvo. Procjenjuje se da najmanje 3.000 do 4.000 kosovskih Albanaca pokušava prijeći u Makedoniju, ali ih u tome priječi srpska policija. STOCKHOLM - Međunarodna vojna nazočnost za očuvanje mira na Balkanu bit će potrebna desecima godina, rekao je u srijedu posebni izaslanik UN-a za Kosovo Carl Bildt. "Za NATO će Balkan postati glavna fronta. Na tom će području međunarodna vojna nazočnost za očuvanje mira potrajati desetljećima. To će biti nešto posve prirodno, kao što je NATO imao svoje vojnike u podijeljenoj Njemačkoj poslije Drugoga svjetskog rata", napisao je Bildt u svojoj kolumni u švedskom dnevniku Dagens Nyheter. Bildt smatra da EU mora otvoriti svoje tržište balkanskim zemljama i u određenom ih razdoblju primiti u svoje članstvo kako bi se ubrzala rekonstrukcija područja, koja treba početi što prije. BERN - Švicarska će djelomično provesti sankcije Europske unije protiv Jugoslavije, te se za sada neće priključiti sankcijama vezanim uz naftu i zračni promet, izjavio je u srijedu šef švicarske diplomacije Joseph Deiss. Vlada u Bernu je tim mjerama "istaknula želju da poštuje načela prava i neutralnosti, pa sankcije prihvaća samo polovično", dodao je. Švicarska tako neće izdavati vize za približno 300 jugoslavenskih dužnosnika, bliskih jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Bern je potvrdio zamrzavanje imovine bliskih Miloševićevih suradnika, zabranu kredita za izvoz i zabranu izvoza dobara, usluga, opreme i tehnologije za koju se sumnja da bi se mogla koristiti za popravak bomardiranih postrojenja. Neće se priključiti naftnom embargu, prije nego utvrdi je li protivan švicarskoj neutralnoj poziciji, a neće niti primijeniti embargo EU-a na zračni promet. BEOGRAD - Istražno izaslanstvo UN-a, zaduženo da procijeni humanitarne potrebe u Jugoslaviji, posjetilo je u srijedu nekoliko gradova u Srbiji koji su pretrpjeli znatnu štetu u zračnim udarima NATO-a. Izaslanstvo je posjetilo Niš, Ćupriju, Aleksinac, Čačak i Kragujevac. Tijekom skorašnjeg posjeta Kosovu procijenit će također i humanitarne potrebe te potrebe za obnovu te pokrajine. DEN HAAG - Nizozemska vlada premijera Wima Koka podnijela je u srijedu kolektivnu ostavku nakon što dugotrajni razgovori unutar vlade nisu uspjeli spriječiti odlazak koalicijskog partnera, stranke pod nazivom D66 (lijevi centar). Ako kraljica prihvati ostavku, tada će glasači drugi put ove godine izaći na birališta. U tom slučaju će koalicijska vlada laburista, liberala i reformista D66 biti vlada sa najkraćim mandatom nakon drugog svjetskog rata. Koalicijska vlada zapala je u krizu nakon što je Senat u srijedu odbacio prijedlog o promjeni ustava koji se odnosio na mogućnost održavanja referenduma. GAZA - Palestinci će do kraja ove godine proglasiti neovisnu državu, rekao je u srijedu Tajeb Abdel- Rahim, glavni tajnik kabineta palestinskog predsjednika Jasera Arafata. DAMASK - Sirija je u srijedu potvrdila da cijeni upravo izabranog izraelskog premijera Ehuda Baraka i da bi s njim mogla postići mirovni sporazum, rekao je izaslanik Europske unije Miguel Angel Moratinos. BEČ - U Domu Gradišćanskih Hrvata u Beču održana je u srijedu javna tribina pod naslovom "Hrvatska u izbornoj godini 1999. - koliko demokracije treba zemlji" na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Jakob Eltz Vukovarski, sveučilišni profesor pater Špiro Marasović s Katoličkog fakulteta u Splitu, novinar i suradnik Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu Krsto Cviić, dopredsjednik Saveznog vijeća u austrijskom parlamentu Albrecht Koneczny i čelnik SDP-a Ivica Račan. Svi su se sudionici u raspravi složili kako je Hrvatska mlada država na putu demokratskog razvitka, ali bez demokratske tradicije. (Hina) zt zt

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙