VOA 19. V. IZ TISKA

GLAS AMERIKE - VOA 19. V. 1999. Iz tiska Američki tisak o Kosovu. Prilog pripremila Andrea Tadić Iako se i nakon dva mjeseca savezničke zračne kampanje nad Jugoslavijom ne nazire rasplet kosovskoj krizi, američki listovi okreću se budućnosti Kosova i njegovih stanovnika. Pitanje - što nakon rata - sve je češća tema uvodnika. Uvodničar bostonskog 'The Christian Science Monitora' pozabavio se prijedlogom da se unutar Kosova uspostavi sigurna zona za njegove najugroženije stanovnike - oko 700 tisuća interno raseljenih Albanaca koji su trenutno prepušteni na milost i nemilost jugoslavenskim snagama. Mnogi analitičari drže da bi uspostava sigurne zone bila trenutno najprihvatljivije rješenje - izbjeglice bi ostale u zemlji što bi pomoglo poništavanju učinaka etničkog čišćenja i olakšalo teret zbrinjavanja prognanika u susjednim zemljama. Međutim uvodničar bostonskog lista ne slaže se s takvim rješenjem i podsjećajući na neuspjehe u održavanju sigurnih zona u istočnoj Bosni, sjevernom Iraku i Ruandi, ističe: Sigurne se zone na kraju pretvaraju u smrtonosne zamke za preplašene izbjeglice. Tako bi, kaže se dalje u članku, bilo i na Kosovu jer je teško vjerovati da bi bilo koja od strana poštovala sigurnu zonu. Zaštita izbjeglica, smatra uvodničar 'The Christian Science Monitora', nije u rukama humanitarnih organizacija već vojnih snaga, a da bi se izbjeglice na Kosovu zaštitile NATO savez mora revidirati svoje ciljeve, ili da s predsjednikom Miloševićem postigne sporazum o podjeli Kosova, ili da spašavanje izbjeglica i sprječavanje genocida postavi kao svoj prioritet. U svakom slučaju, zaključuje uvodničar, između srbijanske policije i kosovskih Albanaca treba povući jasnu i održivu međunarodnu liniju. Uvodničar 'The Wall Street Journala' osvrće se danas na nedavnu izjavu predsjednika Clintona da bi na Kosovu trebalo uspostaviti sustav očuvanja mira po uzoru na onaj u Bosni i Hercegovini. Daytonskim je sporazumom, piše u članku, izbjeglicama obećano da će se vratiti kućama, no predsjednik Clinton je ili u zabludi ili naprosto laže kada kaže da su provedbom sporazuma izbrisani učinci etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini. Autor članka potkrepljuje svoju tvrdnju poraznim statistikama - i danas 350 tisuća bosanskohercegovačkih izbjeglica boravi u stranim zemljama, a 836 tisuća njih još je uvijek interno raseljeno. Tempo povratka manjina je porazan, zastrašivanje povratnika rašireno, korupcija prisutna na svim razinama vlade, a strana ulaganja gotovo zanemariva. Daytonski je sporazum, ističe se u uvodniku, samo dao predsjedniku Miloševiću međunarodni legitimitet i predah u kojem je isplanirao novu kampanju etničkog čišćenja. General Wesley Clark, dodaje uvodničar njujorškog lista, mogao bi uskoro angažirati američke snage da čuvaju teritorij koji su osvojile Miloševićeve snage. Stoga želi li 'plasirati' Dayton II, gospodin Clinton bi prvo morao provesti Dayton I', zaključuje autor uvodnika u 'The Wall Street Journalu'.(...) (VOA)