US 19.V.NYT:ANNAN-MARGINALIZACIJA UN

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 19. V. 1999. Annan kritičan prema američkim akcijama na Kosovu "Očitujući ljutnju zbog potiskivanja svoje organizacije u drugi plan zbivanja na Kosovu, glavni tajnik UN Kofi Annan kritizirao je u utorak Sjedinjene Države zbog pokretanja vojne akcije bez blagoslova Vijeća sigurnosti UN. No, Annan je istodobno uputio kritičke riječi i na adresu Kine i Rusije zbog ignoriranja etničkog čišćenja, koje je rezultiralo NATO-vim bombardiranjem. U govoru, održanom u povodu obilježavanja stogodišnjice prve Međunarodne mirovne konferencije u Den Haagu, Annan nije poimence naveo spomenute članice VS UN, ali je upozorio da nemogućnost postizanja konsenzusa u petnaestočlanom VS UN oko Kosova i ostalih opasnih problema ugrožava i Ujedinjene narode i međunarodni mir. 'Ne bude li Vijeću sigurnosti vraćena njegova prijašnja pozicija jedinog izvora legitimnosti za upotrebu oružane sile, naći ćemo se na opasnom putu u anarhiju', kazao je Annan u tekstu, distribuiranom u utorak u New Yorku. Podjednako je važna sljedeća napomena - ne bude li se Vijeće sigurnosti 'ujedinilo oko cilja borbe protiv opsežnog kršenja ljudskih prava i zločina protiv čovječnosti, poput onih na Kosovu, 'izdat ćemo ideale koji su nadahnuli osnivanje Ujedinjenih naroda', nastavio je Annan. Glavni tajnik UN kazao je da su 'jedinstvo VS UN i njegova pasivnost glede genocida' u Ruandi bili pogrješni, kao i 'podijeljenost i regionalno djelovanje' na Kosovu. U oba slučaja članice UN 'trebale su pronaći osnovu za zajedničko djelovanje u poštivanju načela Povelje UN, i ujediniti se oko obrane našega zajedničkog čovječanstva', kazao je Annan. Jedan viši dužnosnik UN naglasio je da Annan nije izdvojio Sjedinjene Države i njihove saveznike u prvom redu zbog upotrebe oružane sile bez blagoslova Vijeća sigurnosti UN, navodeći najmanje još šest sukoba u proteklih pet godina - većinu njih u Africi - u kojima su se pojedine države ili regionalne skupine utjecale sili bez izričitog odobrenja VS UN. Annan je u svom govoru kritizirao države i zbog 'ismijavanja' sankcija VS; druge neimenovane države zbog odbijanja suradnje s VS u procesu 'razoružavanja i sprječavanja širenja atomskog oružja', kao i zbog bojkota nastojanja Međunarodnoga suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, usmjerenih na privođenje zločinaca pravdi, napomenuo je taj dužnosnik. 'Posrijedi nije osuda konkretnih država već očitovanje zabrinutosti zbog pojačanog trenda - zaobilaženja Vijeća sigurnosti UN - o kojem bi članice, po njegovu mišljenju, trebale razmisliti', kazao je neimenovani dužnosnik. Naglasio je da Annan ne odustaje od ranije očitovane potpore NATO- voj akciji. 'Nakon 55 dana bombardiranja on i dalje tvrdi da je upotreba sile bila nužna', objasnio je taj dužnosnik UN. No, Annanov govor bio je svojim tonom i naglaskom donekle različit od njegovih ranijih očitovanja, koja su bila više usredotočena na kršenja ljudskih prava na Kosovu. Annan je u svom govoru također naveo 'pojavu jedne supersile i novih regionalnih sila' i 'sklonost takozvanim koalicijama voljnih aktera', koje su pridonijele učestalom utjecanju neodobrenoj upotrebi sile. Dužnosnici američkog izaslanstva složili su se da se Annanove napomene razlikuju od njegovih prijašnjih izjava, ali ga nisu htjeli kritizirati. 'Recimo samo da nam se njegovi raniji govori više sviđaju', kazao je jedan dužnosnik. 'Dijelimo njegovo razočaranje činjenicom da VS nije postiglo konsenzus te da nije bilo sposobno nešto poduzeti kako bi spriječilo srpsko etničko čišćenje na Kosovu', izjavio je u utorak James B. Foley, glasnogovornik State Departmenta. 'Također smatramo jako pozitivnom njegovu reakciju u kojoj je istaknuto da je bombardiranje bilo nužno'. No, Washington nije skrivao da se protivi Annanovim nastojanjima, usmjerenim na pružanje pomoći u posredovanju oko završetka sukoba. Američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright objasnila je da bi s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem trebali pregovarati ruski izaslanik Viktor Černomirdin i finski predsjednik Martti Ahtisaari, koji predstavlja EU i podupro je NATO-ve ciljeve. Annan je imao priličnih teškoća pri imenovanju dva izaslanika - Carla Bildta, bivšega švedskog premijera, i Eduard Kukana, slovačkog ministra vanjskih poslova, koji su trebali poduprijeti njegove posredničke napore. Diplomati u New Yorku kazali su da je Washington bio posebno neraspoložen zbog izbora Carla Bildta zbog njegovih kritičkih osvrta na NATO-ve zračne udare. Razgovarajući u utorak s novinarima, Kukan je kazao da će se zajedno s Bildtom sastati s gospođom Albright u Washingtonu kako bi raspravili o njihovoj ulozi. Nastojeći spriječiti naglo množenje potencijalnih posrednika, američko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Annana i njegove izaslanike da ograniče svoje napore na pružanje pomoći izbjeglicama i na obnovu nakon postizanja mirovnog sporazuma. Kukan je izjavio da je Kina i dalje nepopustljiva u svom stavu da Vijeće sigurnosti ne bi trebalo raspravljati o mirovnim razgovorima ni o mirovnom planu sve dok NATO ne obustavi svoje zračne napade", izvješćuje Judith Miller.