ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Ministarstvo turizma RH u ovoj je godini započelo s provedbom Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu i s relizacijom Programa "Razvitak turizma u ruralnom prostoru".
ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Ministarstvo turizma RH u ovoj je
godini započelo s provedbom Programa poticanja malog i srednjeg
poduzetništva u turizmu i s relizacijom Programa "Razvitak turizma
u ruralnom prostoru". #L#
Za provedbu tih programa stvorene su financijske pretpostavke, a u
proračunu Ministarstva turizma predviđena su posebna sredstva.
Za ovu je godinu Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
osmislila Program kreditiranja turističkog obiteljskog
gospodarstva, namijenjenog fizičkim osobama, obrtnicima i malim
poduzetnicima koji se bave turističkom djelatnošću. Krediti će se
dobivati posredstvom poslovnih banaka, iznosit će između 20 i 500
tisuća kuna, a HBOR će financirati do 80 posto visine ulaganja. Rok
otplate je do osam godina u što je uključen poček od jedne godine.
Seoskim turizmom posebno se razvija eno-gastro-kulinarski
identitet koji je povezan s autohtonim vinima i prehrambenim
proizvodima, koji imaju i karakteristike zdrave prehrane, te kao
takvi oplemenjuju hrvatski turistički proizvod, i imaju važnu
ulogu u promicanju hrvatskog identiteta u Europi, naglasila je
zamjenica ministra turizma Vinka Cetinski na nedavnom seminaru o
"Razvitku turizma u ruralnom prostoru".
Usporedbe radi, u svjetskim i europskim zemljama sve se više
razvijaju različiti oblici seoskog turizma koji su dosegnuli
visoku razinu. Zemlje članice Europske unije (EU) i ostale europske
zemlje kao i razne asocijacije i institucije imaju programe
ruralnog razvitka, riješenu pravnu regulativu, sistem poticajnih
mjera i kreditiranja te jasnu promidžbu.
Hrvatska je tek posljednjih nekoliko godina počela prihvaćati i
razvijati koncept seoskog turizma, a neosporno je da postoje brojni
preduvjeti za njegov brzi razvitak. Probudio se veliki interes kod
samih stanovnika sela, ali i kod urbanog pučanstva za boravak u tim
prostorima.
Proširenje postojeće turističke ponude, dugotrajnost turističke
sezone, korištenje svih postojećih resursa te stvaranje
integralnog turističkog proizvoda, najvažniji su ciljevi seoskog
turizma.
Programi razvitka seoskog turizma sadrže njegove različite oblike,
primjerice, lovni i ribolovni turizam, kulturni, vjerski,
gastronomski, sportsko-rekreacijski, zdravstveni, eko-turizam i
dr., ali jedan od najpoznatijih su vinske turističke ceste.
Vinska cesta je osmišljeni skup turističkih atrakcija i
infrastrukture, međusobno povezanih u turističku cjelinu, ističe
Vinka Cetinski. Osnovne odrednice vinske ceste su vinorodno
područje, kvalitetno i prepoznatljivo vino, atrakcije vezane uz
vinograde i vino, etnografiju, folklor i dr.
Prema riječima Eduarda Kušena sa zagrebačkog Instituta za turizam,
u Hrvatskoj su prije nekoliko godina pokrenute prve inicijative za
otvaranje turističkih vinskih cesta, kao spontana reakcija na
slovenske, austrijske i talijanske vinske ceste. Tako su otvorene
vinske ceste na istarskom području - Bujštine, Buzeštine i
Poreštine, na području Moslavine, zelinskom kraju, Hrvatskom
zagorju te na Plešivici, a u pripremi je otvaranje vinskih cesta u
Međimurju i Kutjevačkom vinogorju.
Hrvatski vinogradari i podrumari smatraju da je vinska cesta
najbolja prigoda za prodaju vina u "vlastitom dvorištu", a gdje god
je moguće uključena je i smještajno-ugostiteljska ponuda.
Pravilnike o vinskim cestama dosad su izradile Istarska i
Varaždinska županija i Moslavina, dok je najveći pomak na
usavršavanju vinskih cesta vidljiv u Istarskoj županiji. Na
njezinom području 34 seoska domaćinstva imaju ukupne kapacitete od
126 kreveta. Zbog zaštite njihovih zajedničkih interesa u
Istarskoj je županiji osnovana udruga Agrotour Histria.
Prema riječima stručnog suradnika u Turističkoj zajednici Istarske
županije Darka Lorencina, ta je udruga u prethodnim godinama
animirala i educirala ljude, koji imaju određene preduvjete za
bavljenje i razvoj agroturizma te imaju stanovitu poljoprivrednu
proizvodnju. Projekt "Agroturizam Istre" koji je započeo prije
dvije godine, imae za cilj uključivanje cijelog područja te
županije u turističku ponudu. Od tada, pa do lani razvoj istarskog
agroturizma kreditirala je Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb,
koja je dodijelila 32 namjenska kredita od 2,3 milijuna njemačkih
maraka, pretežito za izgradnju smještajnih objekata na seoskim
domaćinstvima.
Istarska agroturistička ponuda ove je godine ušla i u kataloge
njemačkih i talijanskih turoperatora, čime je pružena mogućnost
produljenja turističke sezone u razdoblju pred i posezone.
Sanja Plješa i Tanja Pernička
(Hina) splj/tp ds