ZAPREKE POVRATKU HRVATSKIH ISELJENIKA

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Globaliziranjem svjetskog tržišta hrvatsko iseljeništvo postaje još stvarnijim mostom povezivanja gospodarstvenika u iseljeništvu i domovini kako bi se u Hrvatskoj uspostavio gospodarski sustav kakav je u razvijenim zemljama. To je istaknuto danas na okruglome stolu Hrvatske udruge katoličkih gospodarsvenika i Hrvatskoga katoličkog radija u raspravi o mogućnostima zapošljavanja na temelju iskustava i prijedloga hrvatskih gospodarstvenika u iseljeništvu. #L# Pomoćnik ministra povratka i useljeništva Nikola Vidak iznio je podatak da se od 1990. do 1998. u domovinu vratilo 46.000 iseljenika, a od 1990. do 1996. u Novi se Zeland, primjerice, iselilo 1200 Hrvata. Vidak je podsjetio kako motiv za povratak iseljenika do sada nije bio ekonomski, već su se iseljenici vraćali potaknuti osjećajem pripadnosti domovini. "No da bi sada kad je prestao rat i učvrstila se hrvatska država povratak postao masovniji, potrebno je izjednačiti uvjete u Hrvatskoj s uvjetima u državama prebivanja hrvatskih iseljenika - od gospodarskih, socijalnih, obrazovnih i drugih", drži Vidak. Predsjednik Udruge domovina i dijaspora Tihomil Rađa istaknuo je kako je dijaspora sve teže pitanje u Hrvatskoj, kako su zapreke povratku što Vlada nije izgradila prihvatljive modele za useljenike, nesigurnost, a poglavito poslovna i politička korupcija. Da bi se te zapreke uklonile, politiku treba izbaciti iz gospodarstva, ukinuti partijsku državu i suprotstaviti se korupciji, drži Rađa. Uvjet jačega povratka, dodaje, jest građanska, a ne ideološka vlast, ugovorna, a ne dogovorna ekonomija, zdrave banke, normalni zajmovi i socijalna politika u kojoj neće biti prevelik broj tzv. socijalnih umirovljenika. Ravnatelj Hrvatske inozemne pastve msgr. Vladimir Stanković izrazio je bojazan da masovnijeg povratka nikada neće biti. Crkva neće moći ništa bitnije promijeniti, iako u svijetu djeluju 192 hrvatske katoličke misije, koje će se uvijek truditi da Hrvate usmjere u domovinu, rekao je Stanković. Dodao je kako se više od trećine iseljenika na iseljenje nije odlučilo iz političkih razloga. Pomoćnik ministra vanjskih poslova Željko Kumprešak podsjetio je kako je hrvatski strateški cilj pristup euroatlantskim integracijama te ulazak u Program partnerstva za mir. Dodao je kako s državama u kojima ima najviše hrvatskih iseljenika Ministarstvo vanjskih poslova gradi sve jače diplomatske odnose. (Hina) bma ln