SARVAŠ, 16. svibnja (Hina) - Na mjesnom groblju u Sarvašu, selu nadomak Osijeka, danas je otkriveno spomen obilježje svim Sarvašanima-Nijemcima koji su živjeli u tom mjestu i pokopani od 1770. do 1944. godine. Spomenik je otkrio
predsjednik Domovinske mjesne zajednice Sarvaš, Franz Buch, iz Karlsruhea u Njemačkoj. Na svečanosti je bilo i 14 sarvaških Nijemaca iz Njemačke, Austrije i Amerike koji su prvi put nakon progonstva 1944. godine posjetili svoje rodno mjesto, veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj dr. Rudolf Bogner i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog državnog sabora Miroslav Kiš.
SARVAŠ, 16. svibnja (Hina) - Na mjesnom groblju u Sarvašu, selu
nadomak Osijeka, danas je otkriveno spomen obilježje svim
Sarvašanima-Nijemcima koji su živjeli u tom mjestu i pokopani od
1770. do 1944. godine. Spomenik je otkrio predsjednik Domovinske
mjesne zajednice Sarvaš, Franz Buch, iz Karlsruhea u Njemačkoj.
Na svečanosti je bilo i 14 sarvaških Nijemaca iz Njemačke, Austrije
i Amerike koji su prvi put nakon progonstva 1944. godine posjetili
svoje rodno mjesto, veleposlanik Republike Austrije u Republici
Hrvatskoj dr. Rudolf Bogner i predsjednik Odbora za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina Hrvatskog državnog sabora Miroslav Kiš.
#L#
"Ovim spomen obilježjem ne želimo nikoga izazivati već naprotiv
cilj nam je pomoći da svi bez obzira na vjersku i nacionalnu
pripadnost na ovim prostorima žive u miru i toleranciji" kazao je
Franz Buch.
Do 1944. u Sarvašu je živjelo 1100 podunavskih Švaba te su činili 92
posto stanovništva. "Svi smo mi morali pobjeći pred
jugokomunističkim režimom, a osam Sarvašana koji su ostali, umrlo
je u koncentracijskom logoru u Valpovu. Svi smo se uspješno
integrirali u zemljama diljem svijeta ali nam je rodni Sarvaš
uvijek bio u srcu, posebice za vrijeme teških ratnih dana i
progonstva koje ste proživljavali", naglasio je Buch. Obećeo je
i pomoć podunavskih Švaba u obnovi Sarvaša.
Rođenih Sarvašana, podrijetlom podunavski Švabi, koji danas žive u
Njemačkoj, Austriji, Australiji i Americi pa čak i u Africi ima 250,
i "svi su članovi Domovinske mjesne zajednice Sarvaš", izvijestio
je njen predsjednik Buch.
Austrijski veleposlanik dr. Rudolf Bogner istaknuo je kako je cilj
Europe da "Hrvatska što prije postane članica Europske unije i da se
tako razvojno i gospodarski stvore kvalitetni uvjeti za život i
budućnost na ovim prostorima". Podsjetio je da su podunavski Švabe
došli u Srvaš u 18. stoljeću i u mnogome pridonjeli razvoju sela i
okolice.
"Eksodus podunavskih Švaba bio je prvi na ovim prostorima, ali na
žalost ponovio se 1991. i hrvatskim prognanicima koji su se, za
razliku od njih, vratili i danas obnavljaju Sarvaš i ostala mjesta u
hrvatskom Podunavlju", rekao je Miroslav Kiš predsjednik Odbora za
ljudska prava i nacionalnih manjina.
Izrazio je zadovoljstvo "što se danas dostojanstveno obilježava
uspomena na ljude koji su u Sarvašu mirno i dostojanstveno živjeli
gotovo dva stoljeća, sve do trenutka kada ih nije protjerala
jugokomunistička vladavina".
U Sarvašu je 1991. živjelo dvije i po tisuće stanovnika, od čega su
srpski agresori protjerali više od tisuću sarvaških Hrvata.
Tijekom Domovinskog rata jedanaest Sarvašana poginulo je. Do sada
se u to mjesto vratilo gotovo 80 posto stanovnika premda još uvijek
ima problema s obnovom i ostalim uvjetima za život i rad u Sarvašu,
izvijestio je Sarvašanin Branko Pek, član Osječko-baranjske
zajednice povratnika.
U čast otkrivanja spomen obilježja i u znak sjećanja na sve žrtve
rata u Sarvašu u prostorijama Osnovne škole u Sarvašu svetu misu
služio je župnik Anđelko Cindori.
Naime, sarvašku crkvu svetog Ivana Krstitelja - koju su izgradili
sarvaški Nijemci u 18. stoljeću, a gotovo do temelja srušili srpski
agresori 1991. - posjetili su danas sarvaški Nijemci, koji su bili
duboko dirnuti.
Sofija Horvat rođena Sarvašanka koja od 1944. živi u Brettenu u
Njemačkoj rekla je: "Tu sam krštena i kao da još čujem zvona
sarvaške crkve". Obečala je i da će zajedno s ostalim sarvaškim
Nijemcima pomoći u obnovi crkve i sela.
Aleks Toth, rođen u Chicagu (SAD) 1963., od roditelja Nijemaca koji
su 1944. protjerani iz Sarvaša, kazao je kako je "cijeli život
slušao priče roditelja te djede i bake o Sarvašu. I evo me danas u
tom selu". Ispričao je i kako je vidio ostatke kuće gdje su nekada
stanovali njegovi roditelji.
Na današnjem slavlju u Sarvašu bi su i predsjednica Saveza Nijemaca
i Austrijanaca Hrvatske-Centrala Osijek Vesna Pichler,
predsjednik osječke podružnice Hrvatsko-njemačkog društva
prijateljstva Krešimir Fekete, predsjednik Njemačke narodnosne
zajednice Osječko-baranjske županije Franjo Koening,
predstavnici grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i
Đakovačko srijemske biskupije.
(Hina) vs sp