FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SARVAŠKI NIJEMCI OTKRILI SPOMEN OBILJEŽJE U SARVAŠU

SARVAŠ, 16. svibnja (Hina) - Na mjesnom groblju u Sarvašu, selu nadomak Osijeka, danas je otkriveno spomen obilježje svim Sarvašanima-Nijemcima koji su živjeli u tom mjestu i pokopani od 1770. do 1944. godine. Spomenik je otkrio predsjednik Domovinske mjesne zajednice Sarvaš, Franz Buch, iz Karlsruhea u Njemačkoj. Na svečanosti je bilo i 14 sarvaških Nijemaca iz Njemačke, Austrije i Amerike koji su prvi put nakon progonstva 1944. godine posjetili svoje rodno mjesto, veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj dr. Rudolf Bogner i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog državnog sabora Miroslav Kiš.
SARVAŠ, 16. svibnja (Hina) - Na mjesnom groblju u Sarvašu, selu nadomak Osijeka, danas je otkriveno spomen obilježje svim Sarvašanima-Nijemcima koji su živjeli u tom mjestu i pokopani od 1770. do 1944. godine. Spomenik je otkrio predsjednik Domovinske mjesne zajednice Sarvaš, Franz Buch, iz Karlsruhea u Njemačkoj. Na svečanosti je bilo i 14 sarvaških Nijemaca iz Njemačke, Austrije i Amerike koji su prvi put nakon progonstva 1944. godine posjetili svoje rodno mjesto, veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj dr. Rudolf Bogner i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog državnog sabora Miroslav Kiš. #L# "Ovim spomen obilježjem ne želimo nikoga izazivati već naprotiv cilj nam je pomoći da svi bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost na ovim prostorima žive u miru i toleranciji" kazao je Franz Buch. Do 1944. u Sarvašu je živjelo 1100 podunavskih Švaba te su činili 92 posto stanovništva. "Svi smo mi morali pobjeći pred jugokomunističkim režimom, a osam Sarvašana koji su ostali, umrlo je u koncentracijskom logoru u Valpovu. Svi smo se uspješno integrirali u zemljama diljem svijeta ali nam je rodni Sarvaš uvijek bio u srcu, posebice za vrijeme teških ratnih dana i progonstva koje ste proživljavali", naglasio je Buch. Obećeo je i pomoć podunavskih Švaba u obnovi Sarvaša. Rođenih Sarvašana, podrijetlom podunavski Švabi, koji danas žive u Njemačkoj, Austriji, Australiji i Americi pa čak i u Africi ima 250, i "svi su članovi Domovinske mjesne zajednice Sarvaš", izvijestio je njen predsjednik Buch. Austrijski veleposlanik dr. Rudolf Bogner istaknuo je kako je cilj Europe da "Hrvatska što prije postane članica Europske unije i da se tako razvojno i gospodarski stvore kvalitetni uvjeti za život i budućnost na ovim prostorima". Podsjetio je da su podunavski Švabe došli u Srvaš u 18. stoljeću i u mnogome pridonjeli razvoju sela i okolice. "Eksodus podunavskih Švaba bio je prvi na ovim prostorima, ali na žalost ponovio se 1991. i hrvatskim prognanicima koji su se, za razliku od njih, vratili i danas obnavljaju Sarvaš i ostala mjesta u hrvatskom Podunavlju", rekao je Miroslav Kiš predsjednik Odbora za ljudska prava i nacionalnih manjina. Izrazio je zadovoljstvo "što se danas dostojanstveno obilježava uspomena na ljude koji su u Sarvašu mirno i dostojanstveno živjeli gotovo dva stoljeća, sve do trenutka kada ih nije protjerala jugokomunistička vladavina". U Sarvašu je 1991. živjelo dvije i po tisuće stanovnika, od čega su srpski agresori protjerali više od tisuću sarvaških Hrvata. Tijekom Domovinskog rata jedanaest Sarvašana poginulo je. Do sada se u to mjesto vratilo gotovo 80 posto stanovnika premda još uvijek ima problema s obnovom i ostalim uvjetima za život i rad u Sarvašu, izvijestio je Sarvašanin Branko Pek, član Osječko-baranjske zajednice povratnika. U čast otkrivanja spomen obilježja i u znak sjećanja na sve žrtve rata u Sarvašu u prostorijama Osnovne škole u Sarvašu svetu misu služio je župnik Anđelko Cindori. Naime, sarvašku crkvu svetog Ivana Krstitelja - koju su izgradili sarvaški Nijemci u 18. stoljeću, a gotovo do temelja srušili srpski agresori 1991. - posjetili su danas sarvaški Nijemci, koji su bili duboko dirnuti. Sofija Horvat rođena Sarvašanka koja od 1944. živi u Brettenu u Njemačkoj rekla je: "Tu sam krštena i kao da još čujem zvona sarvaške crkve". Obečala je i da će zajedno s ostalim sarvaškim Nijemcima pomoći u obnovi crkve i sela. Aleks Toth, rođen u Chicagu (SAD) 1963., od roditelja Nijemaca koji su 1944. protjerani iz Sarvaša, kazao je kako je "cijeli život slušao priče roditelja te djede i bake o Sarvašu. I evo me danas u tom selu". Ispričao je i kako je vidio ostatke kuće gdje su nekada stanovali njegovi roditelji. Na današnjem slavlju u Sarvašu bi su i predsjednica Saveza Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske-Centrala Osijek Vesna Pichler, predsjednik osječke podružnice Hrvatsko-njemačkog društva prijateljstva Krešimir Fekete, predsjednik Njemačke narodnosne zajednice Osječko-baranjske županije Franjo Koening, predstavnici grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Đakovačko srijemske biskupije. (Hina) vs sp

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙