GVOZDANSKO KOD DVORA, 1. svibnja (Hina) - U Gvozdanskom na Zrinskoj gori u blizini Dvora danas su na prigodnoj svečanosti otkriveni spomen-križ i spomen-obilježja poginulim i nestalim Hrvatima iz toga mjesta i obližnjih naselja
Bešlinaca i Majdana u Drugome svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. Sudionici svečanosti proslavili su blagdan zaštitnika Gvozdanskog - Svetog Filipa i Jakova i današnji blagdan Svetog Josipa Radnika, a obilježen je i Dan Hrvatskoga društva političkih zatvorenika (HDPZ).
GVOZDANSKO KOD DVORA, 1. svibnja (Hina) - U Gvozdanskom na Zrinskoj
gori u blizini Dvora danas su na prigodnoj svečanosti otkriveni
spomen-križ i spomen-obilježja poginulim i nestalim Hrvatima iz
toga mjesta i obližnjih naselja Bešlinaca i Majdana u Drugome
svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. Sudionici svečanosti
proslavili su blagdan zaštitnika Gvozdanskog - Svetog Filipa i
Jakova i današnji blagdan Svetog Josipa Radnika, a obilježen je i
Dan Hrvatskoga društva političkih zatvorenika (HDPZ).#L#
Spomen-križ i spomen-obilježja podignulo je Društvo prijatelja
Zrina iz Hrvatske Kostajnice i općina Dvor, a spomen-križ i spomen-
obilježja žrtvama otkrio je Gvozdančanin, član HDPZ-a i hrvatski
povratnik iz Kanade Martin Grabarević.
"Okupili smo se u Starom gradu i utvrdi Zrinskih u Gvozdanskom,
simbolu hrvatske obrane, junaštva i opostojnosti, u kojem je
iskovan prvi hrvatski novac, u kojem je 13. siječnja 1578. svih 300
hrvatskih vojnika herojski poginulo u obrani od Turaka, zbog čega
Gvozdansko zovu hrvatskim Alamom, kako bismo dostojanstveno i
časno odali dužnu počast i zahvalnost domovine svim žrtvama iz
ovoga mjesta i okolice", rekao je Grabarević. Podsjetio je da su
srpski teroristi i pobunjenici u jesen 1991. u Gvozdanskom zaklali
Matu Grabarevića, njegovu suprugu Anu i Boška Šestu, te ih zapalili
u kući. Njima je danas podignuto spomen-obilježje. Spomen-križ i
obilježja podignuti su na ruševinama njegove rodne kuće u kojoj su
mu Srbi 1941. ubili oca.
Sudionike svečanosti pozdravila je i predsjednica HDPZ-a Kaja
Pereković, koja je istaknula da su se članovi toga društva ove
godine okupili u Gvozdanskom kako bi odali počast žrtvi Zrinskog i
Frankopana, datum čije pogibje slave kao svoj dan, te svim žrtvama
iz Gvozdanskog u Drugome svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. Kroz
zatvore i logore obje Jugoslavije - Karađorđevićeve i Titove -
prošlo je oko 100 tisuća Hrvata koji su ukupno odrobijali više od
400 tisuća godina, podsjetila je Kaja Pereković. Naglasila je da je
sadašnja slobodna, neovisna i samostalna hrvatska država stvorena
u krvi i na žrtvi svih naraštaja hrvatskih ljudi, te da je dužnost
svakog Hrvata čuvati je, graditi i braniti.
Na svečanosti su govorili tajnik Društva prijatelja Zrina i
gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Davor Govorčinović, načelnik
dvorske općine Franjo Juranović i izaslanik sisačko-moslavačkog
župana Berislav Gmaz.
(Hina) malj dd