HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 13. SVIBNJA ZAGREB - Izravne i neizravne štete hrvatskog gospodarstva zbog intervencije NATO-a na SR Jugoslaviju procjenjuju se na 11 milijardi kuna. Za hrvatske uvjete to je velika cijena, i to
su velike štete za malu državu i gospodarstvo kao što je hrvatsko, istaknuo je premijer Zlatko Mateša na današnjoj sjednici Vlade. Vlada je prihvatila nacrt prvog izvješća o štetama u gospodarstvu zbog NATO-ove intervencije na SRJ i zadužila ministarstva da i nadalje prate i po potrebi korigiraju procjene. Vlada je u četvrtak dala i državna jamstva za tri kredita šibenskom TLM-u, za nabavu opreme i modernizaciju, u ukupnom iznosu od 50 milijuna eura (380 milijuna kuna). ZAGREB - Ministar financija Borislav Škegro u četvrtak je izjavio da će u najavljenom rebalansu državnog proračuna, ukupni prihodi proračuna biti manji milijardu kuna, dok će dodatni proračunski izdatci biti 3,5 milijardi kuna. Oni se odnose na isplatu osigurane štednje u bankama u stečaju te pokriće deficita zavodima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Time nedostajuća sredstva u proračunu iznose ukupno 4,5 milijardi kuna, od čega će se milijarda kuna namaknuti financiranjem preko Svjetske banke i nekih drugih institucija, dok se za 3,5 milijardi kuna moraju smanjiti postojeći proračunski rashodi, izjavio je Škegro novinarima nakon otvorene
ZAGREB - Izravne i neizravne štete hrvatskog gospodarstva zbog
intervencije NATO-a na SR Jugoslaviju procjenjuju se na 11
milijardi kuna. Za hrvatske uvjete to je velika cijena, i to su
velike štete za malu državu i gospodarstvo kao što je hrvatsko,
istaknuo je premijer Zlatko Mateša na današnjoj sjednici Vlade.
Vlada je prihvatila nacrt prvog izvješća o štetama u gospodarstvu
zbog NATO-ove intervencije na SRJ i zadužila ministarstva da i
nadalje prate i po potrebi korigiraju procjene. Vlada je u četvrtak
dala i državna jamstva za tri kredita šibenskom TLM-u, za nabavu
opreme i modernizaciju, u ukupnom iznosu od 50 milijuna eura (380
milijuna kuna).
ZAGREB - Ministar financija Borislav Škegro u četvrtak je izjavio
da će u najavljenom rebalansu državnog proračuna, ukupni prihodi
proračuna biti manji milijardu kuna, dok će dodatni proračunski
izdatci biti 3,5 milijardi kuna. Oni se odnose na isplatu osigurane
štednje u bankama u stečaju te pokriće deficita zavodima
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Time nedostajuća sredstva u
proračunu iznose ukupno 4,5 milijardi kuna, od čega će se milijarda
kuna namaknuti financiranjem preko Svjetske banke i nekih drugih
institucija, dok se za 3,5 milijardi kuna moraju smanjiti postojeći
proračunski rashodi, izjavio je Škegro novinarima nakon otvorene
sjednice Vlade. Prema njegovoj najavi, Vlada će rebalans proračuna
utvrditi idući tjedan i nakon toga ga uputiti Hrvatskom državnom
saboru.
ZAGREB - Hrvatska će kao politički čimbenik odigrati aktivnu ulogu
u Paktu o stabilnosti, a prema mišljenju Njemačke Zagreb mora biti
dio euro-integracijskog procesa, kazao je u četvrtak u Zagrebu, na
kraju svog dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, državni tajnik u
njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Guenther Verheugen.
"Postigli smo dogovor da Hrvatska odigra aktivnu ulogu u nastajanju
Pakta o stabilnosti", kazao je Verheugen te dodao da Njemačka
"cijeni ne samo to što Hrvatska sudjeluje u nastajanju Pakta o
stabilnosti, već što je poduzela i inicijativu u organiziranju
pripremnog sastanka" zemalja prve linije sljedećeg tjedna u
Zagrebu. Njemačka smatra da Hrvatska mora biti dio euro-
integracijskog procesa, nastavio je Verheugen te dodao da Zagreb u
tome može računati na podršku Bonna. Prije toga Hrvatska mora
ispuniti neke uvjete, a to su izmjena izbornog zakona, naročito
liste za dijasporu, demokratizacija medija te promjena
diskriminatornih dijelova nekih zakona i povratak izbjeglica.
Bilateralne hrvatsko-njemačke odnose Verheugen je ocijenio jako
dobrima, pogotovo na političkom i gospodarskom planu. Tijekom svog
boravka u Zagrebu Verheugen je, prema njegovim riječima, održao
"vrlo konstruktivne i uspješne razgovore" s visokim predstavnicima
hrvatske vlasti te predstavnicima oporbene šestorice.
WASHINGTON - Službeni razgovori hrvatskog ministra obrane Pavla
Miljavca i njegovog američkog domaćina, ministra Williama Cohena u
srijedu u Washingtonu bili su usredotočeni na dvije bitne skupine
pitanja - sadašnje stanje na prostoru jugoistočne Europe i
bilateralnu vojnu suradnju, odnosno približavanja Hrvatske
euroatlantskim integracijama. Hrvatsko izaslanstvo izuzetno je
zadovoljno razgovorima i ocjenjuje da su oni označili napredak ne
samo u vojnim nego i ukupnim odnosima Hrvatske i SAD. "Razgovarali
smo o pomoći Hrvatske NATO-u tijekom operacije koju vodimo protiv
vlasti Slobodana Miloševića i njegovih snaga, te o planovima
Hrvatske za ulazak u program Partnersto za mir i nastojanjima da se
postigne demokratizacija političkoga života, kao i o provedbi
Daytonskih sporazuma", izjavio je nakon sastanka za hrvatske
novinare američki ministar obrane Cohen. On je posebice zahvalio
ministru Miljavcu na uspješnoj provedbi preustroja MORH-a.
Posebice to vrijedi za raspoznatljivost vojnih izdataka u državnom
proračunu.
ZAGREB - Posljednjih dana opaža se sve manje otkazivanje
predbilježbi za ljetovanje u Hrvatskoj, pa se može dogoditi da i
glavna turistička sezona ostvari relativno dobar učinak, rečeno je
u srijedu na prvoj sjednici Povjerenstva za provedbu dodatnog
operativnog programa promocije turizma u okružju kosovske krize.
Povjerenstvo, kojem presjeda direktor Glavnog ureda Hrvatske
turističke zajednice (HTZ) Marijan Bulat, čini 12 istaknutih
turističkih djelatnika. Njih je imenovao ministar turizma Ivan
Herak s namjerom stručnog i odgovornog razmatranja nastale
situacije, zbog koje je hrvatska Vlada odobrila dodatna sredstva za
promociju hrvatskih turističkih mogućnosti.
ZAGREB - Državotvornost Starčevića, socijalni program Stjepana
Radića i kršćanska načela, odrednice su Hrvatske seljačke narodne
stranke (HSNS), rečeno je u četvrtak na predstavljanju te političke
stranke. Radi se o stranci centra koja želi okupiti, kako je rečeno,
"poštene ljude, kratkih prstiju". Slogan joj je "Vjera u Boga i
hrvatska sloga". Stranka je utemeljena 12. svibnja, a za prvog
predsjednika izabran je Joško Kovač, dojučerašnji HSS-ovac koji je
nedavno isključen iz te stranke. HSNS je, kazao je Kovač, otvoren za
razgovore s drugima, prije svih s programski i ideološki, srodnim
strankama. Dopredsjednik HSNS-a Krešimir Pavelić (predsjednik
HDSP-a) izvijestio je da su HSNS-u pristupili Hrvatski narodni
pokret Slobodna Hrvatska, predsjednica Hrvatskog pokreta za život
i obitelj Ružica Čavar te Hrvatska demokratska stranka prava.
SARAJEVO - Protiv nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH i
dugogodišnjeg direktora velikokladuškog "Agrokomerca" Fikreta
Abdića raspisana je međunarodna tjeralica na zahtjev sarajevskog
ureda Interpola, piše u srijedu list "Oslobođenje" prenoseći
pripćenje MUP-a Federacije BiH. Sarajevski dnevnik navodi kako je
Glavno tajništvo Interpola 10. svibnja o ovome izvjestilo
federalni MUP. "Oslobođenje" podsjeća kako je početkom ove godine
Međunarodni sud za ratne zločine dao suglasnost pravosudnim
tijelima vlasti u BiH za kazneni progon Fikreta Abdića prihvaćajući
utemeljenost sumnje da je on odgovoran za ozbiljna kršenja
međunarodnog prava prouzročena nehumanim tretmanom civila i ratnih
zarobljenika u vrijeme postojanja autonomne pokrajine Zapadna
Bosna.
ZAGREB - U svezi zahtjeva BiH za izručenje Fikreta Abdića upućenog
Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, ministar Zvonimir
Šeparović izvijestio je u srijedu da će odluku o tome da li će se
odobriti izručenje ili ne donijeti nakon što nadležni Županijski
sud u Rijeci odluči o zakonskim pretpostavkama za izručenje.
Hrvatski ministar pravosuđa u priopćenju pojašnjava da se po
zahtjevu za izručenje koji je uputila BiH postupa sukladno
odredbama Zakona o kaznenom postupku kao s državom s kojom ne
postoji ugovor o izručenju. Nadalje navodi da se Hrvatska obvezala
na suradnju u istrazi te progonu počinitelja ratnih zločina, ali ne
i u pitanju izručenja, a naročito ne vlastitih državljana. To bi
bilo suprotno Ustavu Republike Hrvatske, kojim je propisano da
"državljan Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Hrvatske,
niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen
drugoj državi".
BERAK - Stručne ekipe vladina povjerenstva za zatočene i nestale
završile su u srijedu iskapanje iz masovne grobnice kod sela Berka,
udaljene 20-ak metara od ceste Orolik - Vukovar. Ekshumirano je 13
žrtava srpske agresije na Hrvatsku, a tijela su na identifikaciju
prevezena na zagrebački Zavod za sudsku medicinu. U obližnjem selu
Negoslavcima ekshumirani su posmrtni ostatci triju žrtava.
Završila su i pokusna iskapanja dvaju bunara u obližnjim Čakovcima,
no posmrtni ostatci žrtava nisu pronađeni, kao ni u Starim
Jankovcima, selu nedaleko od Vinkovaca.
ZAGREB - Svjedočenjem Vladimira Cvije (79) u četvrtak je na
zagrebačkome Županijskom sudu nastavljeno suđenje bivšem
zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu, Dinku Šakiću, optuženom
za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Svjedok Cvija tvrdi
da je Šakić bio zapovjednik logora tijekom 1944., no, ne zna do kada
je bio na toj dužnosti. Šakića je vidio jednom ili dva put u ljeto
1944.. Kao najteže razdoblje zatočeništva istaknuo je 1942. i 1943.
kada su, kako je rekao, postrojavanja logoraša (nastupi), na kojima
su izdvajali logoraše za likvidaciju, bila redovita. Za slučaj Mile
Boškovića i njegove grupe, te tzv. zlatnu aferu nije čuo, niti je
vidio odvođenja bolesnih i iznemoglih iz nastambi. Za danas
predviđen svjedok, Zdenko Shwartz iz Izraela, obavijestio je sud da
je u nemogućnosti doći na današnju raspravu, te da je spreman
svjedočiti 24. svibnja.
BEOGRAD - Zrakoplovi NATO-a napadali su protekle noći predgrađa
Beograda, Novi Sad, Pančevo i ciljeve na Kosovu. Zrakoplovi NATO-a
ponovno su gađali zgradu novosadske televizije, čule su se i dvije
jake detonacije iz pravca Fruške gore. Gađani su i beogradsko
naselje Batajnica, a na Kosovu je ponovno gađana zračna luka
Slatina te Srbice i Dečana.
BEOGRAD - Beogradski list "Politika" optužio je u četvrtak
predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i presjednika Demokratske
stranke Zorana Đinđića za "političko-klevetničku aktivnost protiv
svoje zemlje, vlasti, naroda i glasača" i nazvao ih "prodanim
dušama". List je optužio Đukanovića i Đinđića da pokušavaju
iskoristiti nesreću naroda i "zabiti nož u leđa" vodstvu zemlje
koje je "preokupirano obranom domovine". Politika također optužuje
Đukanovića i Đinđića da "relativiziraju službene ocjene o agresiji
na SRJ" i da pozivaju na "puč" uz vanjsku pomoć.
BEOGRAD - Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson
pozvala je u četvrtak jugoslavenske vlasti da prestanu s etničkim
čišćenjem na Kosovu i dodala da je tijekom njezina posjeta Srbiji
jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević nije želio primiti.
Robinson, koja dovršava dvodnevni posjet Srbiji, izrazila je
žaljenje što nije imala "prigodu izravno prenijeti" Miloševiću
brojna svjedočanstva kosovskih Albanaca koje su iz njihovih domova
protjerale vladine snage. Robinson se susrela s jugoslavenskim
ministrom vanjskih poslova Živadinom Jovanovićem koji je, kazala
je, tvrdio da vlada ne provodi politiku etničkog čišćenja ni
protjerivanja ljudi iz njihovih domova.
SARAJEVO - Zakazivanjem donatorske konferencije za BiH međunarodna
zajednica nije odustala od postavljenih uvjeta za dodjelu
sredstava za obnovu i na njima će ustajati do kraja, izjavio je u
četvrtak u Sarajevu zamjenik visokog predstavnika za BiH Simon
Haselock. On je u izjavi novinarima potvrdio kako će se donatorska
konferencija na temelju odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu
mira u BiH, održati 20. i 21. svibnja u Bruxellesu ali stvarna
dodjela planirane pomoći ovisit će o ispunjenju već poznatih
uvjeta, kao i uvjeta koji bi naknadno mogli biti postavljeni
"sukladno razvoju događaja". "Odobravanje novca za obnovu izravno
će ovisiti o povratku izbjeglica i nastavku gospodarskih reformi
uključujući privatizaciju, promjene na makroekonomskom planu kao i
preustroj policijskih struktura i pravosuđa", izjavio je
Haselock.
SARAJEVO - Organizirani kriminal pojava je koja u BiH poprima sve
veće dimenzije, izjavio je u četvrtak povjerenik međunarodnih
policijskih snaga u toj zemlji (IPTF) Detlef Buwitt. Ovaj general
njemačke policije ocijenio je, na konferenciji za novinstvo
održanoj u Sarajevu, kako u BiH treba hitno, za "pola godine do
godinu", uspostaviti granične policijske snage čime bi se prekinuo
lanac organiziranog kriminala koji sada kroz nju prolazi. "BiH je
danas važno tranzitno područje za organizirani kriminal,
uključujući tu trgovinu drogom, ukradenim automobilima i
prostituciju", izjavio je Buwitt.
(Hina) td