ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade i Hrvatskih telekomunikacija (HT) od početka svibnja potencijalnim kupcima u Europi predstavljaju tvrtku Hrvatske telekomunikacije i mogućnosti sudjelovanja u njezinoj
privatizaciji. Ulagače posebno zanima makroekonomska situacija i stabilnost u Hrvatskoj, s čime ih upoznaje potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro.
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade i
Hrvatskih telekomunikacija (HT) od početka svibnja potencijalnim
kupcima u Europi predstavljaju tvrtku Hrvatske telekomunikacije i
mogućnosti sudjelovanja u njezinoj privatizaciji. Ulagače posebno
zanima makroekonomska situacija i stabilnost u Hrvatskoj, s čime ih
upoznaje potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav
Škegro. #L#
Posebnim zakonskim prijedlogom o privatizaciji HT-a , upućenim u
saborsku proceduru, predviđa se prodaja najmanje 25 posto dionica
plus jedna dionica strateškom ulagatelju, prodaja pet posto
dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima HT-a i Hrvatskih
pošta te dodjela pet posto dionica hrvatskim braniteljima i
članovima njihovih obitelji.
Posao oko prodaje i donošenje odluke o broju dionica imala bi Vlada,
a predviđene su dvije faze. Prva, do kraja godine, obuhvaća prodaju
strateškom ulagatelju, zaposlenicima i bišim zaposlenicima te
dodjelu dionica braniteljima.
U drugoj fazi, koja će uslijediti 2000. i koja će se provoditi
javnom ponudom, omogućit će se sudjelovanje i svim ostalim
građanima Hrvatske te drugim zainteresiranima. Država Hrvatska
odlučila je trajno zadržati 30 posto dionica HT-a.
Financijski savjetnik za privatizaciju HT-a je investicijska banka
Dresdner Kleinwort Benson (DKB), a voditelj stručnjaka Michael
Phair napominje kako vrijeme u kojem se HT treba privatizirati nije
izrazito povoljno jer se poklapa s regionalnim teškoćama. Pritom je
upozorio i da je tržište telekomunikacije uznapredovalo te da i
tvrtke koje su ranije razmišljale o ulaganju u HT, sada moraju
brinuti i o jakoj konkurenciji na vlastitim tržištima.
Po gruboj računici s kojom je izašao DKB, tržišna vrijednost
četvrtine HT-a kreće se od 600 milijuna do milijarde američkih
dolara.
Međutim, istodobno je na tržištu šest projekata privatizacije
telekomunikacija - u Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rusiji,
Makedoniji i Moldaviji.
Tako DKB navodi da se će se u drugom tromjesečju ove godine ponuditi
na prodaju 51 posto bugarskog BTC-a, približne vrijednosti od 350-
700 milijuna dolara. Na jesen će, osim dionica HT-a, tržištu biti
ponuđeno i 25 posto dionica ruskog Svyazinvesta (vrijednosti
milijardu dolara), 33 posto dionica makedonskog Telecoma
(vrijednih 200 milijuna dolara) te 51 posto dionica moldavskog
MoldTelecoma vrijednih 100 milijuna dolara. Za sam kraj godine
planirana je prodaja 35 posto poljskog telecoma TPSA, vrijednosti
2,8 milijardi dolara te do 66 posto dionica slovačkog Slovac
Telecoma, čija je vrijednost između 750 milijuna i 1,75 milijardi
dolara.
Planovi su jedno, a provedba je drugo tako da će se, smatra Phair,
tek mali dio najavljenih planiranih prodaja do kraja godine i
ostvariti. Ujedno napominje da planovi prodaje drugih
telekomunikacijskih tvrtki u okruženju neće utjecati na kvalitetu
privatizacije HT-a.
U posljednje dvije godine obavljeno je niz strateških prodaja
telekomunikacija u Europi. Tako je 1997. godine 90 posto armenskog
Armentela za 150 milijuna dolara prodano grčkoj tvrtki OTE, 49
posto Telecoma Srbije za 905 milijuna dolara grčkom OTE-u i Telecom
Italiji, 34 posto TeleDanmarka za 3,12 milijarda dolara
Ameritechu, dok je 25 posto ruskog Svyazinvesta za 1,87 milijardi
dolara prodano Mustcomu.
Tijekom 1998. godine 60 posto litvanskog Lietuvos Telekomas
prodano je za 510 milijuna dolara tvrtki Sonera/Telia, 25 posto
austrijskog Telekoma za 2,4 milijarde dolara Telecomu Italia dok je
35 posto rumunjskoga Rom Telecoma, za 675 milijuna dolara prodano
grčkoj tvrtki OTE.
(Hina) db ds