NJ 11. V.-SZ-ONEČIŠĆENJE NA BALKANU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 11. V. 1999. Veliko onečišćenje otrovnim tvarima na Balkanu "Eksplodirana skladišta benzina, rafinerije nafte, pogođene kemijske tvornice - takve slike izazivaju zadovoljstvo u NATO-vu glavnom stožeru jer ga približavaju cilju, razaranju jugoslavenske infrastrukture. No gusti crni oblaci dima koji se dižu iz postrojenja, u europskim dnevnim sobama izazivaju nelagodu. I vlade susjednih zemalja Bugarske, Mađarske i Grčke su uzbunjene. Raste zabrinutost zbog ekoloških učinaka bomba. Ta zabrinutost zahvatila je i ministre EU-a za okoliš. Traže mogućnosti da se izmjere razmjeri šteta. Možda bi moglo pomoći grčko ministarstvo za okoliš. Od početka operacije 'Saveznička snaga' znanstvenici sveučilišta Aristoteles u Solunu i sveučilišta Demokritos u Xanthiu mjere štetne tvari na sjeveru zemlje. Jer Grci imaju nesreću da regionalni vjetrovi tjeraju prema jugu čađava dimna isparavanja. Prema rezultatima jedne studije predočene ovom listu, povećane su emisije niza tvari opasnih za okoliš. 'Vrijednosti dioksina i furana su se udesetorostručile', objašnjava Spyridon Rapsomanikis, voditelj laboratorija za kemiju okoliša u Xanthiu. Znači da su se obistinile bojazni zaštitara okoliša. Jer čađa je idealno prijevozno sredsvo za dioksin i furan koji su u atmosferu stigli iz zapaljenih postrojenja. Obje su tvari otrovne i kancerogene. U čađi se mogu naći i takozvani policiklički, aromatični ugljikovodici kao i poliklorirani bifenili. Potonji su u međuvremenu zabranjeni, no prije su primjenjivani kao sredstvo za izolaciju transformatora. Zajedno s policikličkim ugljikovodicima su otrovni i izazivaju genetske promjene. U sjevernoj je Grčkoj njihova koncentracija višestruko povećana. U međuvremenu su bugarski znanstvenici zamolili informacije, jer nemaju financijskih sredstava ni uređaja da bi sami obavili mjerenja i mogli ocijeniti ugroženost. To ipak nije katastrofa za okoliš, ali je nedvojbeno onečišćenje okoliša', kaže Karlheinz Ballschmiter, voditelj odjela za kemiju okoliša na sveučilištu u Ulmu. Pluća doduše ne propuštaju djeliće čađe, ali oni bi gutanjem ili preko nosne sluznice mogli dospjeti u organizam. Štetne tvari talože se pretežno u poljoprivrednim proizvodima, primjerice rajčicama, krumpirima ili salati i do 95 posto unose se putem hranidbenog lanca, objašnjava Ballschmiter. 'Ako krave pasu, imat će veće onečišćenje. Ljudi su pogođeni preko mliječnih proizvoda', kaže kemičar. Polazi od toga da je onečišćenje u Beogradu i okolici daleko veće. 'Da se tamo za dvije godine ispita majčino mlijeko, ti bi se događaji odrazili u sadržaju štetnih tvari'. Kako izvješćuje grčki list Top Vima, vlasti kane nastaviti mjerenja idućih šest mjeseci. U međuvremenu je atensko ministarstvo okoliša požurilo uvjeriti stanovništvo da ne postoji opasnost za zdravlje. Ta je izjava potpuno u duhu grčkih hotelijera koji se boje znatnog pada prometa. Zbog zračnih udara zračni je promet na Balkanu jako ograničen. Ove će godine, prosuđuju stručnjaci, oko 500 tisuća turista željnih sunca u velikom luku zaobilaziti sjeverni dio Helade" - pišu Renate Ell i Evdoxia Tsakiridou.