DNEVNI GLASNIK - 11. SVIBNJA

ZAGREB - Predsjednik Vlade Zlatko Mateša razgovarao je u utorak u Zagrebu o gospodarskoj suradnji s ministrom gospodarstva, tehnologije i prometa njemačke pokrajine Sjeverne Rajne- Vestfalije Peerom Steinbrueckom, koji predvodi izaslanstvo uglednih njemačkih gospodarstvenika. Premijer Mateša je istaknuo zadovoljstvo oživotvorenjem sporazuma o gospodarskoj suradnji koji je u srpnju prošle godine potpisan između Republike Hrvatske i te njemačke pokrajine, stoji u priopćenju Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade. Posljedice rata bile su velike za hrvatsko gospodarstvo i lakše ih je prebroditi suradnjom s partnerima na temelju zajedničkih interesa, rekao je hrvatski premijer podsjetivši da je Njemačka najveći hrvatski gospodarski partner. U razgovoru je bilo riječi o važnosti obnove, razvitka prometne infrastrukture te poticanja i razvitka turizma. Gospodarski partneri iz Sjeverne Rajne-Vestfalije zaiteresirani su za realizaciju zajedničkih gospodarskih projekata kao i za suradnju na području stručnog obrazovanja. Sugovornici su se složili da su neposredni susreti njemačkih i hrvatskih gospodarstvenika najbolji način detaljnog upoznavanja hrvatske gospodarske situacije i unapređenja suradnje, dodaje se u priopćenju. ZAGREB - Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević i predsjednik Stopanske komore Makedonije Dušan Petreski potpisali su u utorak u HGK Sporazum o osnivanju Mješovite hrvatsko-makedonske komore, kojim bi se trebala potaći gospodarska suradnja dviju država. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Makedonije u 1997. iznosila je nešto više od 100 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 68 milijuna dolara. Nakon potpisivanja Sporazuma održana je sjednica Upravnog odbora Mješovite hrvatsko- makedonske komore čiji su supredsjedatelji Ivo Belamarić, generalni direktor zagrebačkog TOZ-a i Savka Dimitrova, generalna direktorica tvrtke Evropa iz Skopja. Predstavnici osam najznačajnijih hrvatskih i makedonskih tvrtki koje ostvaruju najveću robnu razmjenu suglasni su da je zahvaljujući Sporazumu o slobodnoj trgovini iz 1997. zabilježen rast gospodarske razmjene među dvjema zemljama. Istodobno je zaključeno kako su mogućnosti razmjene između gospodarstava dviju država daleko veće. ZAGREB - Visoka povjerenica UN za ljudska Mary Robinson pozvala je u utorak hrvatske vlasti da pokažu političku volju i jačaju zaštitu ljudskih prava i pristupe rješavanju niza neriješenih pitanja, poglavito spore provedbe povratka izbjeglica. U razgovorima s dužnosnicima hrvatske vlade Robinson je izrazila nezadovoljstvo zbog spore provedbe programa povratka, kazala je na konferenciji za novinare održanoj po završetku trodnevnog posjeta Hrvatskoj tijekom kojeg se sastala i s predstavnicima humanitarnih i nevladinih udruga. Robinson je najavila da iz svog izvješća neće ispustiti nedjeljni sukob prosvjednika na zagrebačkom Trgu hrvatskih velikana, jer je policija, prema njezinoj ocjeni, "zakazala u svojoj zadaći skrbi za sigurnost demonstranata". ZAGREB - Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks potvrdio je u utorak da će se razgovori HDZ-a i oporbene šestorice nastaviti u ponedjeljak, 17. svibnja. Nastavit će se razgovori o, u biti, jedinom prijepornom pitanju - načinu izbora i kandidiranja hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, rekao je Šeks nakon sastanka s koordinatorom šestorice Lukom Trconićem. HDZ će izaći s djelomice poznatim, a djelomice novim prijedlozima kako kandidirati i izabirati zastupnike koji će predstavljati hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj, naglasio je Šeks, upitan hoće li HDZ u tom pogledu u ponedjeljak ponuditi konkretan prijedlog. U pogledu mogućeg datuma izbora, Šeks ponavlja da iz HDZ-a nije potekao prijedlog da to bude 26. prosinca. Također, glede oporbenog prijedloga da, ako se već ide na izbore u prosincu, to onda bude sredinom mjeseca, Šeks odgovara da je to prijedlog dijela oporbe te da ga treba razmotriti. ZAGREB - Sastanak klubova zastupnika HDZ-a i oporbene šestorice održat će se u ponedjeljak, 17. svibnja, u 11 sati u Hrvatskom državnom saboru, najavio u utorak na konferenciji za novinare koordinator oporbene šestorice i predsjednik Kluba zastupnika HSS- a Luka Trconić. Na sastanku će HDZ morati jasno i nedvosmisleno iznijeti platformu i izjasniti se o prijedlogu izbornog modela oporbene šestorice, dodao je. Nakon toga moći će se razgovarati o eventualnim varijantama modela, no oporbena šestorica neće pristati na posebnu listu za dijasporu i posebnu izbornu jedinicu, kategoričan je Trconić. Podsjetio je da predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks u svom pismu nije odgovorio na ključna pitanja koja su mu postavila oporbena šestorica, no da drži kako postignuti dogovor o nastavku razgovora ipak predstavlja korak naprijed. "Obje strane ističu da im je stalo do postizanja konsenzusa jer je to u ovom trenutku u državnom i nacionalnom interesu", ističe Trconić. Ponovio je da unutar oporbene šestorice vlada suglasje oko prijedloga koji je iznesen u razgovorima s predsjednikom Tuđmanom te da je on za njih primaran. Trconić je naglasio da se oporbena šestorica odlučno protivi da se izbori održe na blagdan, 26. prosinca. ZAGREB - U nastavku suđenja bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu, Dinku Šakiću, u utorak je na Županijskom sudu u Zagrebu svjedočio Miloš Despot (75) iz Bijeljine (BiH), koji je u jasenovačkom logoru bio zatočen od rujna 1942. do proboja logora, 22. travnja 1945. Despot je u svom svjedočenju optužio Šakića za ubojstvo Mile Boškovića, dvojice židovskih logoraša, te jednog logoraša kojeg je, kako je rekao, Šakić ubio zbog krađe jednog klipa kukuruza. Po Despotovim riječima, Dinko Šakić postao je zapovjednikom logora sredinom ili koncem 1943., nakon vjenčanja sa Nadom Luburić, polusestrom Maksa Luburića, koji je bio zapovjednik svih logora u NDH. "Šakića znam od 1942. kada je bio primjeran, lijepo odjeven mladić koji nije radio zločine, ali kada je dobio dužnost zapovjednika postao je opasan čovjek", rekao je Despot, naglasivši kako je Šakić bio zapovjednik sve do proboja logora, 22. travnja 1945. Opisujući Boškovićevo pogubljenje, u rujnu 1944., Despot je rekao kako je bio nedaleko od mjesta na kojem je Šakić, metkom u glavu, ustrijelio Boškovića. "Sjećam se da mu je Šakić prije toga rekao da bira smrt kakvu hoće", istaknuo je Despot, te dodao kako je nakon dva ili tri dana, zbog navodnog pokušaja bjega, naređeno postrojavanje logoraša na kojem je Šakić izdvojio dvojicu ili trojicu Židova koje je osobno ustrijelio.Treći zločin za koji je Despot optužio Šakića dogodio se kada je jedan mlađi logoraš ukrao klip kukuruza seljaku koji je kroz logor prolazio s kolima natovarenim kukuruzom. "Šakić je to vidio, potrčao je za logorašem i odmah ga ustrijelio pištoljem", rekao je Despot.Miloš Despot, rođen u selu Jamena kraj Šida, imao je 18 godina kada su ga, zajedno sa svih 287 muškaraca iz sela, uhitili i odveli u Sremsku Mitrovicu, gdje su svi osuđeni na smrt. Optuženi Šakić je u jednom trenutku prokomentirao dio Despotovog iskaza, našto ga je predsjednik sudskog vijeća Dražen Tripalo upozorio da se smiri, jer će imati priliku postavljati pitanja svjedoku. RIJEKA - Hrvatsko pravosuđe pobuđuje velik interes domaće i inozemne javnosti jer je težnja svakog građanina da ono štiti sva njegova zakonska prava, a nasuprot tome izaziva se nezadovoljstvo ako odluke sudova kasne ili se čak ne provode, istaknuo je u utorak na susretu s pravosudnim dužnosnicima Primorsko-goranske županije i Rijeke ministar pravosuđa RH dr. Zvonimir Šeparović. Ustvrdio je kako poteškoće u radu sudova uglavnom nisu posljedica nezadovoljavajućeg rada sudaca, već poglavito nedostatka kadrova i njihova neiskustva te loših materijalnih uvjeta. Hrvatsko sudstvo, kazao je Šeparović, posljednjih je godina obilježeno i promjenama zakonodavstva, te promjenama karaktera predmeta - od ruralnog prema urbanom. Za poboljšanje stanja u sudstvu treba ustrajati u stalnoj edukaciji i specijalizaciji sudaca, ostvarenju njihove kvalitetne egzistencije, te u opremanju sudova i sanaciji dugova pravosuđa koji trenutačno dosežu oko 100 milijuna kuna, rekao je Šeparović. ZAGREB - U povodu sve većeg broja samoubojstava hrvatskih branitelja, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) pozvala je u utorak sve nadležne institucije, poglavito Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, da se dodatno angažiraju na rješavanju tog problema. Prvi korak trebalo bi biti sazivanje otvorene i javne rasprave o razlozima koji su hrvatske branitelje prisilili na samoubojstva. U današnjem priopćenju Udruge navodi se da su samo proteklog vikenda zabilježena dva slučaja samoubojstva hrvatskih branitelja, koji, kako ističu, brutalnošću svoje izvedbe upozoravaju društvo da je riječ o problemu koji zahtijeva hitnu i neodgodivu akciju. Javna rasprava o problemu samoubojstava hrvatskih branitelja pridonijet će njegovoj prevenciji, a, naprotiv, daljnja negacija toga pitanja "samo će pridonijeti da stupci crnih kronika i dalje budu puni priča o braniteljima koji su sebi oduzeli živote", stoji u današnjem priopćenju Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, koje je potpisao predsjednik Udruge, Ljubo Kasap. VUKOVAR - Predsjednici Zajedničkog vijeća općina (ZVO) i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), Miloš Vojnović i dr. Vojislav Stanimirović, uputili su pismo Komisiji članka 11. i Promatračkoj misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnji (OESS) u Republici Hrvatskoj, u kojem tvrde da se pogrošala politička i sigurnosna situacija u hrvatskom Podunavlju. U pismu koje je u utorak proslijeđeno javnim glasilima, predsjednici ZVO-a i SDDS-a nadalje tvrde kako na pogoršanje odnosa u hrvatskom Podunavlju najviše utječu "nastavak aktiviranja starih lista za ratne zločine i pokretanje novih postupaka za uhićenja i privođenja ne informativne razgovore građana srpske nacionalnosti". Po Vojnovićevim i Stanimirovićevim riječima, pojedine nevladine udruge u Hrvatskoj provode "antisrpsku kampanju", a posebice, kako kažu, Zajednica povratnika Hrvatske i njezina podružnica u Vukovaru. U hrvatskom Podunavlju, kako također stoji u Vojnovićevu i Stanimirovićevu pismu, krši se i Pismo namjere hrvatske Vlade i drugi dokumenati koji reguliraju implementaciju Erdutskog sporazuma, počevši od "odugovlačenja imenovanja doministra između Srba u Ministarstvu unutranjih poslova RH, nelegalne smjene dožupana iz sredova Srba u Osječko-baranjskoj županiji". U pismu Komisiji članka 11. i Promatračkoj misiji OESS-a, Vojnović i Stanimirović traže da "poduzmu odgovarajuće mjere da ne bi došlo do daljnjeg pogrošanja situacije u hrvatskom Podunavlju". BERAK - Stručne ekipe vladine Komisije za zatočene i nestale počele su u utorak ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava srpske agresije, otkrivenih u masovnoj grobnici pokraj sela Berka nedaleko od ceste Oriolik-Vukovar. Grobnica je otkrivena u petak, 7. svibnja, i do danas je trajalo njezino otkopavanje. Po riječima službujućeg patologa dr. Drinka Baličevića, u grobnici su do sada otkriveni posmrtni ostaci 11 osoba, a pretpostavlja se da ih ima još. Riječ je o osobama srednje i starije životne dobi, odjevenima u civilnu odjeću, a sudeći po položaju posmrtnih ostataka, dr. Baličević pretpostavlja kako su žrtve tijekom okupacije Podunavlja vjerojatno u tu grobnicu premještene s nekog drugog mjesta. Tijela ekshumiranih žrtava bit će prevezena na Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu gdje će se obaviti identifikacija. Tijekom jučerašnjeg dana završena je ekshumacija posmrtnih ostataka šest žrtava iz bunara u Čakovcima, a također jučer su na groblju u obližnjem Bokšiću ekshumirani ostaci dviju osoba. Pretpostavlja se da je riječ o supružnicima ubijenima tijekom okupacije tog područja. BERAK - Prosvjedi hrvatskih povratnika, koji u Berku, selu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, traju od 7. svibnja, nastavljeni su i u utorak. U središtu mjesta, kod križa podignutom žrtvama Domovinskog rata, danonoćno se u mirnom prosvjedu smjenjuju skupine od ukupno 300 povratnika, koliko ih se do sada vratilo u Berak.Kako su u više navrata istaknuli, prosvjedovat će sve dok ne doznaju istinu o sudbini svojih 29 sumještana za kojima se još traga. OSIJEK - Slavonsko-baranjska hrvatska stranka (SBHS) zauzima se za smanjenje državnog proračuna i štednju, posebice za smanjivanje izdataka za obranu, izjavio je danas u Osijeku predsjednik SBHS-a Damir Jurić. Obrazlažući takvo stajalište, Jurić je na konferenciji za novinare kazao kako smatra da je više od 60.000 ljudi koji se financiraju vojnim dijelom proračuna u ovome trenutku previše, te da bi se moglo uštedjeti i skraćivanjem vojnog roka s 10 na 6 mjeseci. On tvrdi da je smanjenje izdataka za obranu opravdano i zbog promijenjenih vojno-politčkih okolnosti u ovom dijelu Europe, odnosno činjenice da je SR Jugoslavija, kao jedina moguća prijetnja Hrvatskoj, postala "problem cijelog svijeta". PODGORICA - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović otputovao je u utorak u Bonn, gdje će razgovarati s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, potvrdio je njegov predsjednički ured. Glasnogovornik njemačke vlade potvrdio je dolazak crnogorskog predsjednika, dodavši da će Schroeder i Đukanović poslijepodne održati zajedničku konferenciju za tisak. U razgovorima će sudjelovati i srpski oporbeni čelnik Zoran Đinđić. PODGORICA, 10. svibnja (Hina) - Istražni vojni tužitelj u Podgorici za utorak je zakazao saslušavanje tri svjedoka podgoričkih nezavisnih medija na čije se tekstove pozivao u svojem komentaru o događajima u Crnoj Gori Antun Masle, novinar zagrebačkog Globusa, koji se od 20. travnja nalazi u istražnom zatvoru u Podgorici. Međutim, kako je u ponedjeljak prenijela podgorička agencija Montena-fax, pozivi za svjedočenje nikome od tri novinara u nezavisnim medijima u Podgorici nisu uručeni, niti u tim redakcijama o tome imaju bilo kakve informacije. Stoga ostaje neizvjesno hoće li se saslušanje svjedoka doista i održati. PARIZ - Umjereni čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova izjavio je u utorak da se za boravka u Prištini nikada nije zalagao za prekid NATO-ovih bombardiranja na ciljeve u SRJ. "Nikad nisam izjavio da sam protiv bombardiranja, to je pogrešno", rekao je Rugova za francuski list "Le Monde" koji nosi datum od srijede. "Sve je to propaganda. Živio sam u svojoj kući u Prištini. Govorio sam - srpske se snage trebaju povući, treba prihvatiti međunarodnu nazočnost i prekinuti bombardiranje. Na žalost, bilo je promidžbe sa srpske, ali i s albanske strane", rekao je Rugova. WASHINGTON - Nema nimalo sumnje da Slobodan Milošević zna za ratne zločine koje srbijanske snage čine na Kosovu, pa čak ako i ne postoji njegova naredba za to očito nije ništa poduzeo da zlodjela spriječi, smatra bivši glavni tužitelj Međunarodnoga suda za ratne zločine (ICTY) Richard Goldstone. Slijedom takva razmišljanja Goldstone u tekstu koji u utorak objavljuje "Washington Post", zaključuje kako ima dovoljno elemenata da se Miloševića optuži za ratne zločine odnosno kršenja II. ženevskih konvencija. (Hina) daju