TEL AVIV, 10. svibnja (Hina/AFP) - Gotovo 4,3 milijuna Izraelaca izići će 17. svibnja na birališta kako bi izabrali novog premijera i 120 zastupnika parlamenta, na izborima koji se smatraju ključnim za nastavak mirovnog procesa na
Bliskom istoku.
TEL AVIV, 10. svibnja (Hina/AFP) - Gotovo 4,3 milijuna Izraelaca
izići će 17. svibnja na birališta kako bi izabrali novog premijera i
120 zastupnika parlamenta, na izborima koji se smatraju ključnim za
nastavak mirovnog procesa na Bliskom istoku.#L#
Paradoksalno, budućnost regije pala je u drugi plan u predizbornoj
kampanji kojom dominiraju stari etnički i vjerski sukobi unutar
izraelskog društva.
Sadašnji premijer Benjamin Netanyahu, kojeg mnogi smatraju
odgovornim za blokadu mirovnih pregovora s Arapima od njegova
izbora 1996., pokušava dobiti drugi četverogodišnji mandat uz
predizborno geslo: "jaki premijer za jaki Izrael".
Njegov protivnik, šef Laburističke stranke Ehud Barak vodi
dinamičnu kampanju u kojoj se predstavlja nasljednikom ubijenog
izraelskog premijera Yitzhaka Rabina koji je sklopio sporazume iz
Osla s Palestincima i potpisao mirovni sporazum s Jordanom.
Netanyahu (50), šef desničarske stranke Likud, pokušao je među
izraelskim stanovništvom izazvati reflekse straha koji su mu tako
dobro poslužili u njegovoj predizbornoj kampanji 1996.
On je optužio Baraka da želi podijeliti Jeruzalem i da je spreman na
ustupke zbog kojih bi moglo doći do novih terorističkih napada
palestinskih ekstremista.
Barak (57), predstavnik desnog krila Laburističke stranke,
izbjegava sve udarce usmjeravajući svoju kampanju na pitanja
sigurnosti i igrajući na kartu svoje vojne prošlosti koja je
okrunjena mnogim odličjima. Barak je svojedobno bio zapovjednik
glavnog stožera izraelske vojske.
No, s obzirom da u posljednje vrijeme nije bilo palestinskih
atentata, sigurnosne su teme pale u drugi plan, a na prvom su mjestu
gospodarska i socijalna pitanja.
Netanyahuovi uspjesi na tom planu nisu briljantni - nezaposlenost
sve više raste i dosegla je 8,7 posto, dva posto više nego u trenutku
kada je Netanyahu došao na vlast.
Netanyahu je pokušao dobiti na prednosti bacajući sol na stare
izraelske rane, naročito u sukobima između Sefarda i Aškenaza i
između vjernika i ateista.
Čini se, međutim, da njegova kampanja nije bila uvjerljiva. Prema
ispitivanjima javnog mišljenja, Barak je u prednosti. Analitičari,
međutim, upozoravaju da te ankete treba uzeti s mjerom opreza
budući da su 1996. ispitivanja javnog mišljenja također pokazivala
da će Netanyahu izgubiti na izborima.
Ove godine ključ za izbore nalazi se u rukama rusofonih birača, koji
predstavljaju jedinu veliku izraelsku zajednicu čiji izborni
odabir nije poznat.
Suprotno od ultraortodoksnih Židova, koji su naklonjeni
Netanyahuu, ili izraelskim Arapima, koji svoje glasove daju
kandidatu Laburističke stranke, 550.000 birača podrijetlom iz
bivšeg SSSR-a već deset godina nemaju svog određenog kandidata.
Oni su 1992. svoje glasove dali Yitzhaku Rabinu, dok su se 1996.
priklonili Netanyahuu. Prema isptivanjima javnog mišljenja, oni bi
ove godine svoje glasove mogli dati Baraku.
Za položaj premijera kandidiralo se pet kandidata. Analitičari
smatraju da bi se prvi put u povijesti Izraela mogao održati i drugi
krug izbora. Taj bi se drugi krug održao 1. lipnja.
Posljednjih dana sve su jači pritisci na kandidata centra Yitzhaka
Mordehaija da odustane od kandidature, što bi moglo omogućiti da
premijer bude izabran već u prvom krugu izbora.
(Hina) nab ii