SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić izrazio je u srijedu u Zagrebu uvjerenje da će se ubrzo naći dogovorno rješenje oko izbornog zakona u Hrvatskoj. "Predsjednik Tuđman je potpuno odlučan da podrži konsenzus između HDZ i oporbenih stranaka i ja čvrsto vjerujem da će se ubrzo naći zajedničko rješenje oko pitanja izbornog zakona", rekao je ministar Granić nakon sastanka s čelnicima hrvatskih parlamentarnih stranaka, koji je održan u Ministarstvu vanjskih poslova. Predsjednik Socijademokratske partije (SDP) Ivica Račan izrazio je nadu da je će se optimizam ministra Granića pokazati utemeljenim. "Bilo bi dobro da svi mi koji razgovoramo o rješavanju tako važnih pitanja za budući demokratski život u Hrvatskoj, govorimo s pozicija vjerodostojnosti. U tom pogledu bilo bi dobro da se i razgovor koji smo imali s predsjednikom Tuđmanom i predsjednikom kluba zastupnika HDZ Vladimirom Šeksom u konačnici pokaže vjerodostojnim", rekao je Račan. Ministar Granić je rekao da je na informativnom sastanku, održanom na inicijativu Ivice Račana i uz podršku predsjednika Tuđmana, bilo riječi o sadašnjem stanju odnosa Hrvatske prema europskim i tranasatlantskim integracijama u svijetlu novih ideja kao što su pakt o stabilnosti i nova američka inicijativa za stabilnost jugoistočne Europe. EU i SAD zainteresirani su da se to područje trajno stabilizira i to tako da se ne rješava pojedinačno problem svake zemlje nego svih zemalja u regiji od Slovenije, Hrvatske i Mađarske do Turske, Bugarske, Rumunjske i Grčke, rekao je ministar Granić. "Brzina integriranja u NATO i EU ovisit će o vlastitom doprinosu svake zemlje, neće biti nikakvih novih asocijacija, a Srbija, odnosno Jugoslavija će biti uključena tek kada ispuni sve uvjete za članstvo", rekao je Granić ograđujući se da govori samo na temelju radnih materijala, jer još nitko nije vidio završni papir o tim inicijativama. Dodao je da će taj završni papir vjerojatno biti predočen 27. svibnja u Bonnu na konferenciji o jugoistočnoj Europi. ZAGREB - Misija OESS-a u Hrvatskoj u srijedu je ocijenila da je loš rad nekih stambenih komisija u Hrvatskoj glavni uzrok spore provedbe Programa povratka izbjeglica i prognanika. "Činjenica da mnoge stambene komisije ne uspijevaju ispuniti svoje zadatke propisane Programom povratka Vlade RH ostaje glavnim uzrokom razočaravajuće spore primjene Programa i pomanjkanja napretka u ukupnom procesu povratka", rekao je na redovnoj konferenciji za novinare glasnogovornik misije Peter Palmer. LONDON - Tijekom odvijanja svečanosti obilježavanja 50. obljetnice Vijeća Europe zamjenik ministra vanjskih poslova RH Ivo Sanader sastao se u srijedu u Londonu s nizozemskim ministrom vanjskih poslova J. J. van Aartsenom, priopćeno je iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova. Na sastanku je bilo riječi o mogućem rješavanju krize na Kosovu te o budućem sigurnosno-političkom konceptu koji bi zajamčio trajnu stabilnost prostora jugoistočne i srednje Europe. Razgovor je vođen na zahtjev nizozemskog ministra vanjskih poslova u sklopu priprema Europske unije za skorašnju konferenciju vezanu za pakt o stabilnosti. Tijekom susreta, kojem su bili nazočni i veleposlanik RH u Londonu Andrija Kojaković te stalni predstavnik RH pri Vijeću Europe Vladimir Matek, razgovaralo se i o pitanju Prevlake i sukcesije bivše Jugoslavije. BEČ - Ministar prostornog uređenja graditeljstva i stanovanja RH Marko Širac nalazi se u dvodnevnom posjetu Austriji gdje je jučer poslijepodne razgovarao s austrijskim saveznim ministrom gospodarstva Hannesom Farnleiknerom o promicanju konkretnih oblika gospodarske suradnje, poglavito suradnji hrvatskih i austrijskih tvrtki na području industrije, graditeljstva, telekomunikacija, izgradnje infrastrukture, prometnica, mogućnostima koncesijskih ulaganja u komunalno gospodarstvo u Hrvatskoj te zajedničkim nastupima na trećim tržištima. Drugog dana posjeta, u četvrtak, hrvatsko će izaslanstvo kojega predvodi ministar Širac razgovarati u Uredu austrijskog saveznog kancelara s državnim tajnikom Peterom Wittmannom te također s austrijskim gospodarstvenicima. ZAGREB - Izaslanstva Hrvatske i Slovenije imala su prigodu vrlo široko iznijeti i definirati svoja polazišta i nakon razgovora u Washingtonu sigurno je da oba izaslanstva moraju izvršiti određene konzultacije, izjavio je večeras za HTV savjetnik predsjednika RH za vanjsku politiku Neven Madey komentirajući slovensko-hrvatske razgovore o rješenju granice u Piranskom zaljevu u kojima savjetodavnu ulogu ima bivši američki ministar obrane William Perry. WASHINGTON - U sjedištu Svjetske banke u Washingtonu u srijedu je potpisan ugovor o zajmu Banke Hrvatskoj za projekt tehničke pomoći u vezi s institucionalnim i zakonodavnim promjenama koje imaju za cilj potaknuti razvoj privatnoga sektora gospodarstva. Projekt je vrijedan ukupno osam milijuna dolara, a zajam Svjetske banke je 7,3 milijuna. Dodijeljen je na rok od 15 godina uz poček od pet godina i uobičajenu kamatu. WASHINGTON - Šestorici gradonačelnika hrvatskih gradova omogućeno je dvotjedno upoznavanje s djelovanjem gradskih uprava, komunalnih i javnih poduzeća, obnovom i drugim temama u nekoliko američkih gradova. Posjet su počeli u Washingtonu gdje su se u srijedu, uz ostale sastali sa senatorom Richardom Lugarom. Gradonačelnici Darko Vrtarić (Đakovo), Giankarlo Župić (Pula), Slavko Linić (Rijeka), Vladimir Jerković (Slavonski Brod), Ivan Škarić (Split) i Hrvoje Vojvoda (Varaždin) razgovarali su u Nacionalnoj ligi gradova, State Departmentu i ministarstvima prometa i poljoprivrede. U nastavku posjeta gradonačelnici će posjetiti Charleston (Južna Karolina), grad koji je bio gotovo posve razoren orkanom Hugo. U gradovima blizancima Minneapolisu i Saint Paulu (Minnesota) očekuju ih razgovori o odnosu gradskih i regionalnih vlasti te udjelu poljoprivrede u gospodarskom životu gradova. Zadnje dane boravka u SAD provest će u Providenceu (Rhode Island) gradu za koji e osobito važno njegovo sveučilište i akademska zajednica, te New Yorku, višemilijunskom velegradu s osobitim urbanim i komunalnim problemima. DEN HAAG - Sudac Međunarodnog suda za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) Almiro Simoes Rodrigeus (Simoeš Rodrigeš) izjavio je u srijedu da će presudu u slučaju bosanskog Hrvata Zlatka Aleksovskog izreći u petak, objavila je služba za odnose s javnošću ICTY-a. Tužiteljstvo je za Aleksovskog, upravitelja zatvora u kojemu su bili zatočeni Muslimani, zatražila zatvorsku kaznu ne manju od deset godina. U obrazloženju je navedeno da je optuženi kriv po svim točkama optužnice koja ga tereti za povrede Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja. BEOGRAD - Zrakoplovi NATO-a noćas su prvi puta od početka napada 24. ožujka bombardirali Prahovo, grad na obali Dunava prema granici s Bugarskom. Beogradski mediji javljaju da su četiri projektila pogodila spremište Jugopetrola i jednu trafo-stanicu. Izvjestitelji javljaju da je na dva spremnika nafte šteta vrlo velika, a poginulih nema. NATO-ovi zrakoplovi pogodili su noćas i spremnike Jugopetrola i Tehnogasa u industrijskoj zoni Niša. Spremnici su pogođeni sa sedam do osam projektila, javljaju beogradski mediji i navode da je veliki požar lokaliziran polije nekoliko sati. Prije napada NATO-ovi su zrakoplovi osvjetlili cijeli Niš. Prema zasad nepotvrđenim informacijama oštećena je i "petlja" na autoputu Beograd-Niš. U Beogradu je također označena zračna opasnost i to jučer oko 23 sata, a noć protjeće mirno. RIM/WASHINGTON/BRUXELLES - Čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova razgovarao je u srijedu poslijepodne u Rimu s talijanskim premijerom Massimom D'Alemom, priopćila je talijanska vlada. Američki State Department je u srijedu dolazak Rugove u Italiju ocijenio "pozitivnim razvojem događaja". NATO je pozdravio njegov dolazak u Rim, ali dužnosnici Saveza odbili su dati službeni komentar. "Pozdravljamo činjenicu da Rugova sada može putovati", rekao je jedan od dužnosnika NATO-a koji je želio ostati anoniman. Prema ANSI, koja se poziva na dobro obaviještene izvore, nije sigurno da je Italija krajnje odredište Rugove koji je u Rim stigao sa obitelji. Dio njegove obitelji se već od 14. travnja nalazi u franjevačkom samostanu u Arteni, otprilike 40 km južno od Rima. Prema izvorima u NATO-u, inicijativu o posjetu Rugove Italiji pokrenule su vlasti u Beogradu. WASHINGTON - Dužnosnici SAD još nisu bili u prilici razgovarati s jednim od vođa kosovskih Albanaca Ibrahimom Rugovom jer smo tek prije kratkog vremena doznali da je došao u Rim, izjavio je u srijedu zamjenik glasnogovornika State Departmenta James Foley. Foley je dolazak Rugove u Italiju ocijenio kao pozitivni pomak i izrazio nadu da će se on uskoro sastati i s američkim dužnosnicima. Na tvrdnju novinara kako Beograd pokazuje određene ustupke, zamjenik glasnogovornika State Departmenta je odgovorio da oslobađanje trojice američkih vojnika i sloboda izlaska Rugove iz Jugoslavije nisu ozbiljni znakovi prihvaćanja uvjeta koje je postavila međunarodna zajednica. Nije se suglasio ni s tvrdnjom novinara da SAD oslobađanjem dvojice zarobljenih jugoslavenskih vojnika u stvarnosti prihvaćaju Miloševićevu taktiku "malih ustupaka". PARIZ - Francuska izražava zadovoljstvo što je umjereni čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova u srijedu mogao otputovati iz Jugoslavije i doći u Rim, rekla je glasnogovornica francuskog ministarstva vanjskih poslova Anne Gazeau-Secret. "Vrlo smo zadovoljni činjenicom da je Rugova uspio izaći iz SRJ", rekla je Gazeau-Secret. "Nastojat ćemo s njim stupiti u kontakt," dodala je glasnogovornica. RIM - Umjereni čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova "nema nikakav mandat za pregovaranje u ime drugih političkih snaga na Kosovu", rekao je u srijedu za talijansku novinsku agenciju Ansa predsjednik Odbora za vanjske poslove u albanskom parlamentu Sabri Godo. "U stalnom sam kontaktu s predstavnicima svih političkih snaga na Kosovu - s predstavnicima OVK-a, s predsjednikom Ujedinjenog demokratskog saveza Rexhepom Qosjom, s koordinatorom kosovskog izaslanstva na pregovorima u Rambouilletu Hashimom Thaqijem te s predstavnicima kosovskih Albanaca u Makedoniji, ali do danas nismo razgovarali ni o Rugovinoj misiji ni o nekom planu prema kojemu bi on predvodio izaslanstvo", rekao je Godo. "U ovo sam potpuno siguran", rekao je Godo dodavši kako očekuje "prve Rugovine javne izjave kako bi shvatio o čemu je riječ". SKOPLJE - Makedonska je vlada odlučila zatvoriti svoju granicu prema Kosovu kako bi se spriječilo povećanje broja izbjeglica u toj državi, objavili su u srijedu navečer vladini izvori u Skoplju. Iz Visokog UN-ova povjereništva za izbjeglice ranije je objavljena informacija o zatvaranju graničnog prijelaza Blace kojim prođe najveći broj izbjeglica te da je približno 1.000 izbjeglica silom vraćeno u Srbiju. Odluka o zatvaranju granica trebala je stupiti na snagu u srijedu u 17.00 sati, ali su Makedonci u zemlju ipak trebali pustiti onoliko izbjeglica koliko će ih se evakuirati u treće zemlje, objavio je vladin izvor. SKOPJE - Makedonija je pružila utočište za ukupno 230.000 izbjeglica s Kosova, što je 12 posto ukupnog stanovništva države, priopćeno je jučer na sjednici makedonske vlade u Skoplju. Za podizanje izbjegličkih kampova uloženo je deset milijuna dolara, dok je UNHCR platio samo milijun, koliko vlada troši dnevno za održavanje higijene i pročišćavanje vode u kampovima. PARIZ - Makedonija je dobila jamstva međunarodnih donatora za više od 250 milijuna dolara na hitnom sastanku donatora održanom u srijedu u Parizu. Pomoć su najavili makedonski ministar financija Boris Stojmenov i dužnosnici Svjetske banke i Europske Unije nakon zajedničkog sastanka sazvanoga radi pronalažanja što bržeg odgovora na opasnost koja prijeti krhkom makedonskom gospodarstvu zbog rata u Jugoslaviji. ATENA - Na humanitarni konvoj atenskoga ureda Liječnika svijeta u srijedu je na Kosovu otvorena vatra, ali nitko nije ozlijeđen, priopćila je u Ateni glasnogovornica te humanitarne organizacije. Rekla je kako je konvoj od četiriju kamiona punih medicinske i druge pomoći prešla na Kosovo na prijelazu Blace u 11:30. ZUERICH - Skupina od 153 kosovskih izbjeglica stigla je u srijedu u Zuerich čineći prvu skupinu kosovskih izbjeglica koji su iz Makedonije prebačeni u Švicarsku, izvijestila je švicarska agencija SDA. Švicarska je u posljednjih nekoliko godina primila otprilike 50.000 kosovskih Albanaca koji su bili u potrazi za azilom, i od svih je zemalja prvo odredište Albanaca koji se žele smjestiti kod članova obitelji. Švicarska je pristala iz pretrpanih izbjegličkih logora u Makedoniji primiti približno 2.300 kosovskih Albanaca. ZRAČNA BAZA MCGUIRE (New Jersey, SAD) - Više od 400 kosovskih izbjeglica, uglavnom žena i djece, stiglo je u srijedu navečer iz Makedonije u SAD. Tih 453 izbjeglica, među kojima je 195 djece, stiglo je u vojnu zračnu bazu McGuire u New Jerseyu odakle će biti prebačeni u prihvatni centar gdje će na dočeku biti nazočna i supruga američkog predsjednika Hillary Clinton. Osim izbjeglica koji su već doputovali, u SAD bi ih trebalo pristići još otprilike 20.000, kako bi se dodatno rasteretili makedonski kampovi u kojima ih trenutačno boravi više od 200.000. WASHINGTON - Sa Kosova stižu izvješća o novim zločinima srbijanskih snaga nad albanskim stanovništvom iako takvi iskazi izbjeglica zasad ne mogu biti potkrijepljeni dokazima ili potvrdom iz neovisnih izvora, rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika State Departmenta James Foley. On je naveo podatke o zločinu kod Slatine gdje je 26 muškaraca izdvojeno iz izbjegličke kolone, ubijeno i bačeno u seoski bunar. Bunar je zatim miniran kako bi se uništili dokazi, rekao je Foley. Izbjeglice koji su prešli u Makedoniju tvrde da je 1. i 2. svibnja kod Kačanika ubijeno 60 osoba. Navodno su tijela žrtava terora odvezena u Uroševac. RAMSTEIN - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević koristi između 660.000 i 700.000 kosovskih Albanaca kao ljudski štit, rekao je u srijedu visoki američki dužnosnik Brian Atwood, koji se nalazi u pratnji predsjednika Billa Clintona u posjetu Njemačkoj, a voditelj je Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Brian Atwood. Procjenu broja Albanaca koji bivaju korišteni kao ljudski štit dao je NATO, napomenuo je Atwood. BEOGRAD - Glavni tajnik Međunarodne federacije novinara (IFJ) Aidan White osudio je u srijedu bombardiranje zgrada RTS u Beogradu i Novom Sadu, a od jugoslaveskih vlasti zatražio oslobađanje Antuna Masle. On je u razgovoru s predstavnicima Udruženja novinara Srbije izjavio da nema opravdanja za bombardiranje tih zgrada i da IFJ želi pomoći svim novinarima koji su "žrtve nasilja, kao i onima koji su progonjeni zbog toga što profesionalno rade svoj posao". U tom smislu, White je od jugoslavenskih vlasti zatražio oslobađanje dvojice novinara iz Njemačke i Hrvatske, Pitera Schnizlera i Antuna Maslea. MOSKVA - Posebni ruski izaslanik za Jugoslaviju Viktor Černomirdin razgovarat će u četvrtak o krizi na Kosovu sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Abelom Matutesom koji se nalazi u posjetu Moskvi, izvijestio je u srijedu Itar- Tass. Černomirdin je rekao da će u nadolazećim danima ponovno otputovati na europsku turneju, a u tom sklopu i u Beograd, kako bi nastavio sa posredničkom ulogom Rusije u rješavanju kosovske krize. TUNIS - Libija je objavila u srijedu da šalje svojeg posrednika koji će pokušati pridonijeti rješenju jugoslavenske krize. Glavni tajnik Svjetske muslimanske organizacije sa sjedištem u Tunisu Ahmed al-Šarif sastat će se sa svim stranama u kosovskom sukobu, rekao je glasnogovornik libijskog ministarstva agenciji Reuters. SARAJEVO - Predsjednik Federacije BiH Ivo Andrić-Lužanski i glavni zapovjednik stabilizacijskih snaga u BiH general Montgomery Meigs razgovarali su u srijedu u Sarajevu o mogućim posljedicama jugoslavenske krize po stanje u BiH, a posebice o problemima što bi ih mogao prouzročiti veliki priliv izbjeglica. Kako se navodi u priopćenju koje je nakon sastanka dostavljeno medijima iz ureda predsjednika Federacije BiH, analizirajući sadašnje stanje u BiH Lužanski i Meigs suglasili su se o potrebi uspostave zajedničkog povjerenstva čija bi zadaća bila ispitati identitet svih osoba kojima je tijekom rata dodijeljeno državljansko te zemlje. Meigs i Lužanski razgovarali su također o problemu terorizma u BiH, posebice u slučaju atentata na pokojnog doministra unutarnjih poslova Jozu Leutara kao i terorističkih napada što su se dogodili u središnjoj Bosni. Sugovornici su istaknuli potrebu otkrivanja počinitelja li i nalogodavaca svih terorističkih akata. BANJA LUKA - Predsjedatelj tročlanog Predsjedništva BiH Srbin Živko Radišić optužio je u srijedu u pismu Vijeću sigurnosti UN-a NATO da bez dopuštenja koristi bosanski teritorij za napade na Jugoslaviju. "Institucije BiH nisu bile konzultirane i nisu odobrile" NATO-u korištenje "teritorija, zračnog prostora i infrastruktura" BiH, napisao je Radišić u pismu. "NATO se služi SFOR-om (Stabilizacijskim snagama NATO-a u BiH) pri izvođenju svojih napada na Jugoslaviju", dodao je Radišić zahtijevajući intervenciju Vijeća sigurnosti. SARAJEVO - Prijedlog stalnog izbornog zakona za BiH mogao bi biti sačinjen do sredine srpnja, izjavila je u srijedu u Sarajevu glasnogovornica misije OESS-a u toj zemlji Tanya Domi. Ona je najavila kako će prijedlog biti rezultat rada posebne radne skupine utemeljene na državnoj razini koja taj posao treba obaviti u suradnji s međunarodnim organizacijama, ali i uvažavajući sugestije građana do kojih će se doći različitim anketama. Prijedlog izbornog zakona odmah po izradi bit će upućen na raspravu i usvajanje Parlamentu BiH. SARAJEVO/TRAVNIK - Pred Županijskim sudom u Travniku u srijedu je započelo suđenje Murisu Ljubunčiću osumnjičenom za ubojstvo policajca Ante Valjana, izvijestili su sarajevski mediji. Optužnica tereti Ljubunčića za kazneno djelo terorizma držeći ga odgovornim da je napravio, podmetnuo i aktivirao eksplozivnu napravu kojom je 31. srpnja prošle godine usmrtio Valjana u neposrednoj blizini travničke policijske uprave. Osumnjičeni Ljubunčić izjavio je pred petočlanim sudskim vijećem kako "nema ništa" s ubojstvom Ante Valjana odbacujući sve navode optužnice. On je izjavio kako ima čvrst alibi za razdoblje u kojemu se ubojstvo dogodilo navodeći kako je 30. srpnja 1998. polagao ispit na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a noć nakon toga proveo kod obitelji svoje supruge u jednom selu u blizini Sarajeva. Suđenje se nastavlja u četvrtak. UJEDINJENI NARODI - Ministri vanjskih poslova Indonezije i Portugala potpisali su u srijedu u New Yorku sporazum o budućnosti Istočnog Timora kojim se bivšoj portugalskoj koloniji, koju je Indonezija anektirala 1976. godine, otvara mogućnost stjecanja neovisnosti. Sveukupno su potpisana tri dokumenta: plan autonomije, aranžmani vezani uz pitanje sigurnosti i načini glasovanja. Glasovanje o samoodređenju održat će se 8. kolovoza pod zaštitom civilne policije UN-a. (Hina) ii/kt kt