GB-VIJEĆE BBC 5. V. O VIJEĆU EUROPE BRITANSKI RADIO - BBC5. V. 1999.Vijeće Europe proslavlja danas 50. obljetnicu. Jan Repa analizira dosadašnji rad toga tijela kojemu je glavna zadaća poticanje demokracije i procjenjuje kakva je
budućnost pred Vijećem Europe."Vijeće Europe, osnovano nakon II. svjetskog rata, počelo je svoje djelovanje kao ekskluzivni klub zapadnoeuropskih demokracija. Danas ima 40 članica i pokriva cijeli kontinent, uključujući i Rusiju. Izvan članstva su Bosna i Hercegovina, Jugoslavija, Bjelorusija, Armenija, Azerbajdžan i Gruzija. Osnovna karakteristika po kojoj se Vijeće Europe razlikuje od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju je ekskluzivnost. Vijeće Europe je naime otvoreno jedino europskim zemljama. Vijeće nema mehanizam za provođenjem svojih odluka što se smatra najvećom slabošću te organizacije, budući da se kaznene mjere svode na isključivanje iz članstva ili na privremenu suspenziju. No članstvo u Vijeću postalo je stvar prestiža. Nedavno su primljene Slovačka, Hrvatska, Rumunjska, ali tek nakon dugih diskusija i obećanja da će se podvrći međunarodnom promatranju zbog građanskih i manjinskih prava. Primanje Rusije prije dvije godine izazvalo je brojne kritike,
BRITANSKI RADIO - BBC
5. V. 1999.
Vijeće Europe proslavlja danas 50. obljetnicu. Jan Repa analizira
dosadašnji rad toga tijela kojemu je glavna zadaća poticanje
demokracije i procjenjuje kakva je budućnost pred Vijećem Europe.
"Vijeće Europe, osnovano nakon II. svjetskog rata, počelo je svoje
djelovanje kao ekskluzivni klub zapadnoeuropskih demokracija.
Danas ima 40 članica i pokriva cijeli kontinent, uključujući i
Rusiju. Izvan članstva su Bosna i Hercegovina, Jugoslavija,
Bjelorusija, Armenija, Azerbajdžan i Gruzija. Osnovna
karakteristika po kojoj se Vijeće Europe razlikuje od Organizacije
za europsku sigurnost i suradnju je ekskluzivnost. Vijeće Europe je
naime otvoreno jedino europskim zemljama.
Vijeće nema mehanizam za provođenjem svojih odluka što se smatra
najvećom slabošću te organizacije, budući da se kaznene mjere svode
na isključivanje iz članstva ili na privremenu suspenziju. No
članstvo u Vijeću postalo je stvar prestiža. Nedavno su primljene
Slovačka, Hrvatska, Rumunjska, ali tek nakon dugih diskusija i
obećanja da će se podvrći međunarodnom promatranju zbog građanskih
i manjinskih prava.
Primanje Rusije prije dvije godine izazvalo je brojne kritike,
prije svega zbog dijelova ruskog pravnog i kaznenog sustava, a i
zbog brutalnog rata u Čečeniji. Tvrdilo se naime da je Vijeće
prekršilo svoja načela. Oni koji su ustali u obranu takve odluke
tvrdili su da će potrebne izmjene biti daleko lakše potaknuti i
iznuditi bude li Rusija članica Vijeća. Iako se vjeruje da velike
sile daleko manje promiču svoj interes kroz Vijeće Europe nego što
je to slučaj s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, ipak
krajnje odluke donose vlade zemalja članica.
Što to znači u praksi odlično ilustrira sudbina jednog od
dokumenata iz 1994. godine, koji je bio predložen od strane
parlamentarne skupštine Vijeća Europe, a čiji je članak 11 govorio
da bi sve nacionalne manjine trebale imati pravo na specijalni
status ili autonomiju u područjima gdje čine većinu. Iako je
namjera tog članka bila zaštititi manjine u novim zemljama
članicama srednjoistočne Europe, protiv su glasovale brojne vlade,
uključujući i nekoliko zapadnoeuropskih, koje i same imaju
nacionalne manjine u svojim državama."
(BBC)