ZAGREB: PREDAVANJE O POVIJESTI ČEŠKIH ŽIDOVA

ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Jiri Kudela, veleposlanik Republike Češke u Republici Hrvatskoj i Republici BiH, održao je večeras predavanje u Hrvatsko-izraelskom društvu u Zagrebu, pod nazivom "Bilješke iz povijesti čeških židova". Povijest čeških Židova treba promatrati u kontekstu europske povijesti. O njoj se puno pisalo, ali se na nju često "gledalo" kao i na same Židove - ili je bila zanemarivana i potcijenjena ili precijenjena, ocijenio je veleposlanik Kudela. Zato, dodao je, svrha je večerašnjeg predavanja naznačiti glavne točke povijesti čeških Židova na području Češke, Moravske i Šlezije, poznatom pod povijesnim nazivom "Češke zemlje". #L# Sadašnji češki veleposlanik u Hrvatskoj "prava" je osoba za razgovor o toj zanimljivoj temi, rekao je predsjednik HID-a Mihael Montiljo. Podsjetio je kako je znanstvena specijalizacija Kudele, kao doktora filozofije, povijest čeških regija i Habsburške monarhije, a podspecijalizacija povijest Židova u zemljama Češke i Srednje Europe. Na područje Češke i Moravske Židovi se doseljavaju u 9. i 10. st., a u nekim izvorima govori se o naseljavanju Židova već od rimskoga doba, ali za to nema dokaza, kazao je dr. Kudela. Iako su prve židovske općine osnovane u 10. st., do 13. st. se ne može s puno točnosti o njima govoriti. Za vladavine "Zlatnoga kralja" Otakara II. Pšemisla, Židovi dobivaju velike povlastice. One su bile važne za razvitak židovske zajednice, koja već tada ima utjecajne rabine i znanstvenike, a u kojoj ima i sve više uspješnih trgovaca. Posebice jača židovska općina u Pragu. No taj polet židovske zajednice zaustavljen je 1389. kada dolazi do velikoga pogroma Židova. Tijekom višestoljetnoga života na području "Čeških zemalja", Židove je pratila promjenjiva "sreća", okolonosti su im ponekad omogućavale normalan život i razvoj, ali su često "išle" protiv njih. Tako su Židovi u vrijeme Husitskih ratova bili na "meti" i jedne i druge sukobljena strane, kao i u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) Dolazak Marije Terzije na habsburško prijestolje i njezin izraženi antisemitizam, značio je "dolazak" teških dana za češke Židove, koji su u prosincu 1744. potuno iseljeni iz Praga i drugih čeških i moravskih gradova. Promjenjivost sreće pratila je Židove i u slijedećim razdobljima sve do katastrofičnih zbivanja u Drugome svjetskom ratu, koje je preživjelo samo nekoliko tisuća čeških Židova. "Antisemitizma bez Židova" pojam je kojim označavamo antisemitske pojave u zemljama u kojima je broj Židova neznatan. Da do toga ne dolazi trebamo se zauzimati za dobro poznavanje povijesti europskih Židova, istaknuo je na kraju predavanja češki veleposlanik u Hrvatskoj dr. Jiri Kudela. Predavanju je prethodio glazbeni program u kojemu je pjesme na jidišu i sefardsku romansu, u obradi Emila Cossetta, izvela sopranistica Ljiljana Labazan, uz klavirsku pratnju Margarete Lukić. (Hina) ip sp