ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Prijedlogom izmjena Zakona o sustavu državne uprave Vlada predviđa mogućnost da ministarstva, po posebnoj odluci Vlade, imaju državnog tajnika. Njega bi, na prijedlog premijera, imenovao predsjednik
Republike, a ušao bi u krug državnih dužnosnika. Upravo te odredbe izazvale su danas najviše zamjerki oporbenih zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora koji će raspravu o predloženim izmjenama nastaviti i nakon stanke.
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Prijedlogom izmjena Zakona o sustavu
državne uprave Vlada predviđa mogućnost da ministarstva, po
posebnoj odluci Vlade, imaju državnog tajnika. Njega bi, na
prijedlog premijera, imenovao predsjednik Republike, a ušao bi u
krug državnih dužnosnika. Upravo te odredbe izazvale su danas
najviše zamjerki oporbenih zastupnika u Zastupničkom domu
Hrvatskog državnog sabora koji će raspravu o predloženim izmjenama
nastaviti i nakon stanke. #L#
Unatoč objašnjenjima pomoćnika ministra uprave Antuna Palarića da
bi se državni tajnik imenovao u manjem broju ministarstava i samo
tamo gdje se, zbog opsega djelokruga poslova, osjeti potreba,
oporba upozorava kako je smjelost, u sadašnjoj gospodarskoj
situaciji, predlagati takvu mogućnost. Energično se tomu protivi
Petar Žitnik (Klub HSS-a) jer kaže da to znači "novih 17 državnih
tajnika, pa novih 17 sekretarica, 17 daktilografkinja, novih 17
mercedesa ili BMW-a, novih 17 vozača, 17 kancelarija".
Mato Arlović (Klub SDP-a) upozorava pak na ustavne odredbe o
predsjedniku Republike i kaže kako nema potrebe da on imenuje
državne tajnike. Predloženo rješenje, drži Damir Kajin (Klub IDS-
a) znači dodatno jačanje uloge predsjednika Republike u odnosu na
Sabor i Vladu. I Žitnik smatra da time "HDZ za skoru budućnost
osigurava jako mjesto u svakom ministarstvu".
Za neprihvaćanje je predloženog zakona i Božo Kovačević (Klub LS-a)
koji se naročito protivi prijedlogu Odbora za zakonodavstvo o
osnivanje Državnog ureda za hrvatski jezik s osnovnom zadaćom
čuvanja i njegovanja duha hrvatskog jezika, poticanja zanimanja za
njega, te skrbi o pravilnosti i čistoći hrvatskog jezika u javnoj
uporabi. Kovačević, naime, smatra da to ukida akademske slobode
onih koji se bave znanošću o jeziku, te da je za to dovoljan tek
jedan kvalitetan lektor u Vladi koji bi opsluživao više
ministarstava.
(Hina) bn/mt gk