ZASTUPNIČKI DOM O PRIJEDLOGU ZAKONA O USTROJSTVU DRŽAVNE UPRAVE

ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Klub HDZ-a podupro je danas donošenje predloženog zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, dok su predstavnici oporbenih klubova zatražili da se on donese u redovnom postupku, a ne u hitnoj saborskoj proceduri. Ocijenili su, naime, da predložena rješenja nisu stvarna racionalizacija državne uprave, jer ne predviđaju smanjenje troškova i broja zaposlenih, te stoga ne predstavljaju nikakvo poboljšanje. "Predloženi zakon stvara privid da se želi stvoriti efikasni birokratski sustav, a u stvarnosti sve ostaje po starom", ocijenio je Petar Žitnik (Klub HSS-a) na 39. sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.#L# I Mato Arlović (Klub SDP-a) također kaže da je riječ o "fantomskom zakonu" , kojim se ne želi ništa mijenjati. Arlović pritom zamjećuje da se stalno povećava broj državnih ministarstava (po prijedlogu bilo bi ih pet), da imamo veći broj ministara nego ministarstava, postoje tri ministra bez portfelja, još uvijek ostaju četiri potpredsjednika, i sl. Damir Kajin (Klub IDS-a) drži kako je prije rasprave bilo nužno načiniti evidenciju djelatnika u državnoj upravi, kao i broj onih koji će u novom preustroju ostati bez posla. Ali, kako bez posla neće ostati nitko, nema govora o racionalizaciji, smatra Kajin. I Klub HSLS-a, kazala je Đurđa Adlešić, protivi se hitnom postupku, jer ocjenjuje da iz predloženog zakona nije vidljivo kako je štednja i racionalizacija državne uprave zamišljena. HSLS se, istaknula je, zauzima za manji broj ministarstava i skromniju administraciju, ali i za manje plaće dužnosnika. Na nepostojanje podataka o tome koliko će se državna uprava stvarno smanjiti upozorio je, u ime Kluba LS-a, Božo Kovačević. LS ne može prihvatiti racionalizaciju koja se ne iskazuje smanjenjem troškova, te Kovačević tvrdi da Vlada obmanjuje javnost i Sabor. Kovačevića je opomenula predsjedateljica Jadranka Kosor zbog tvrdnje da je ključni problem "nezasitnost onih koji državom upravljaju, bešćutnost u ubiranju harača od onih koji su dužni plaćati poreze i nejednako primjenjivanje zakona". Oporbeni klubovi smatraju također da bi novi ustroj trebala donijeti nova vlast nakon izbora. Nakon izbora trebalo bi napraviti korjenite izmjene kako bi narod konačno dobio manju i učinkovitiju upravu, kazao je Žitnik. Kajin ističe da je potrebno radikalno smanjiti broj ministarstava i veličinu državne birokracije, ali s obzirom na to da nas od izbora dijeli sedam mjeseci, izmjene bi trebala provesti buduća vlast. Zastupnici su iznijeli i niz kritika na konkretna rješenja. Zamjereno je tako na ukidanju Ministarstva uprave jer ono, kako ističu zastupnici, ima itekako važnu funkciju, pa stoga zadršku prema njegovu ukidanju izražava i Bosiljko Mišetić (HDZ). Protivljenje su zastupnici izrazili i zbog ukidanja Državne uprave za zaštitu okoliša i namjere da se ono uklopi u Ministarstvo prostornog uređenja jer to je, kako kaže Arlović, kao da se vuku dade da čuva janje. Klub HSLS-a čak traži osnivanje Ministarstva zaštite okoliša, a smatra nedopustivim prijedlog da se o civilnim žrtvama rada skrbi Ministarstvo rada i socijalne skrbi. Ivica Gaži, u ime Kluba HDZ-a, pak traži da prehrambena i duhanska industrija ostanu u djelokrugu Ministarstva poljoprivrede, odnosno da se ne prenose u Ministarstvo gospodarstva. Izneseno je i niz prijedloga kako racionalizirati upravu, pa tako IDS predlaže spajanje resora pravosuđa i uprave u jedinstveno državno ministarstvo, te ukidanje Ministarstva razvitka. Čuđenje pak Kajin izražava zbog toga što je iz prijedloga "ispalo" ministarstvo za europske integracije, dok smo istodobno imenovanjem ministra zaduženog za odnose s BiH praktički dobili "ministarstvo za Federaciju", kao "tijelo za miješanje u unutarnje stvari susjedne BiH" iako to nije predviđeno ovim zakonom. Mato Arlović smatra pak da se kod racionalizacije može razmisliti o npr. spajanju ministarstva zdravstva s radom i socijalnom skrbi, kulture s prosvjetom i športom, i sl. (Hina) mt/bn gk