ZAGREB, 29. travnja (Hina) - U prostorijama zagrebačkog Instituta za filozofiju danas je počeo dvodnevni znanstveni skup o radu i djelu hrvatskog književnog povjesničara, kritičara i estetičara Alberta Halera (1883.-1945.). Na skupu,
koji je okupio desetak hrvatskih znanstvenika s područja književnosti, povijesti i filozofije, raspravljalo se o značenju Halerova umjetničkog djela i književne kritike u hrvatskoj i svjetskoj književnosti.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - U prostorijama zagrebačkog Instituta
za filozofiju danas je počeo dvodnevni znanstveni skup o radu i
djelu hrvatskog književnog povjesničara, kritičara i estetičara
Alberta Halera (1883.-1945.). Na skupu, koji je okupio desetak
hrvatskih znanstvenika s područja književnosti, povijesti i
filozofije, raspravljalo se o značenju Halerova umjetničkog djela
i književne kritike u hrvatskoj i svjetskoj književnosti. #L#
Otvarajući skup, pomoćnik ministrice znanosti i tehnologije Jure
Zovko istaknuo je nužnost "bacanja svjetla na hrvatsku
humanističku znanost" te potrebu "rasvjetljavanja" opusa Alberta
Halera, koji, kako je ustvrdio, još nije dovoljno istražen i
proučen.
Uime Instituta za filozofiju, Zlatko Posavec kazao je kako su
brojne Halerove polemike i teze predstavljale inoviranje hrvatskih
estetičkih nazora prve polovice 20. stoljeća, koje se tada,
usporedno sa širokim utjecajem estetičara Benedetta Crocea, šire
diljem Europe sve do američkog kontinenta. Dodao je kako je Haler
bio protivnik svakog pozitivizma, osobito psihologizma i
sociologizma, a estetičko polazište bilo mu je dominantno u
književnosti, poglavito u njezinoj povijesti. S tih polazišta,
naglasio je, Haler je u studijama i raspravama revidirao ustaljene
književnokritičke i književnopovijesne zaključke, izazvavši
brojne polemike negativnim ocjenama Gundulićevih, Preradovićevih
i Kranjčevićevih djela, te djela stranih autora.
Govoreći o Halerovoj "interpretaciji" Gundulićeva "Osmana",
akademik Franjo Švelec istaknuo je kako Haler u svojim kritikama
polazi od teze po kojoj je književno i svako drugo umjetničko djelo
plod pjesnikove intuicije. Na taj način, ocijenio je, Haler smatra
da je intelekt pisca zanemariv te "sebi zatvara put prema normalnom
i smirenom čitanju Gundulićeva epa onakvog kakav je on sam".
Albert Haler rodio se u Vrgorcu, a gimnaziju je završio u
Dubrovniku, gdje je, nakon završenog studija klasične filologije u
Beču, postao gimnazijski profesor. Sveučilišnim profesorom na
katedri filozofije zagrebačkog Filozofskog fakulteta imenovan je
1943. Umro je u Kamnici kod Maribora pod još uvijek nerazjašnjenim
okolnostima nakon odlaska iz Hrvatske u svibnju 1945. Značajnija
djela su mu "Doživljaj ljepote" i "Iz tuđih književnosti".
Znanstveni skup se nastavlja sutra u Međunarodnom središtu
hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku.
(Hina)tr mc