BEOGRAD, 29. travnja (Hina/AP) - Nakon pet tjedana napada NATO-a veći se dio SR Jugoslavije pomaknuo pet desetljeća unazad, brojne su tvornice uništene, kao i većina naftne industrije, već osakaćeno osmogodišnjim međunarodnim
sankcijama i desetljećima pogrešno vođeno gospodarstvo svakim projektilom sve više propada, analizira u četvrtak američka agencija AP.
BEOGRAD, 29. travnja (Hina/AP) - Nakon pet tjedana napada NATO-a
veći se dio SR Jugoslavije pomaknuo pet desetljeća unazad, brojne
su tvornice uništene, kao i većina naftne industrije, već osakaćeno
osmogodišnjim međunarodnim sankcijama i desetljećima pogrešno
vođeno gospodarstvo svakim projektilom sve više propada, analizira
u četvrtak američka agencija AP. #L#
Od prvog napada NATO-a, 24. ožujka, jugoslavensko je gospodarstvo
prema vladinim procjenama pretrpilo štetu od 40 milijardi dolara.
Neovisni analitičari procjenjuju da će, ukoliko zračna kampanja
uskoro ne prestane, ukupna šteta premašiti onu iz Drugog svjetskog
rata, kada su zemlju prvo bombardirali Nijemci, a zatim i
saveznici.
Nesigurno je međutim hoće li gospodarsko propadanje predstavljati
ozbiljan izazov vladavini predsjednika Slobodana Miloševića.
Jugoslavija ima dugu povijest diktatorskih režima, a među Srbima je
duboko ukorijenjeno uvjerenje da su ih stranci dugo vremena
prisilno i nepravedno potiskivali, piše AP.
Prema procjenama, u Srbiji zbog zasad dostatne proizvodnje
vjerojatno neće zavladati glad. Prodavaonice i tržnice su pune
prehrambenih proizvoda, mesa, žitarica i povrća. Sve je međutim
manje ljudi koji su mogu priuštiti nešto više od najnužnijeg.
Nezaposlenost je dostigla gotovo 50 posto, a postoje znaci da
najgore tek predstoji. Dozvoljeni obroci benzina su primjerice u
utorak prepolovljeni, pa svaki vozač ima pravo na 20 litara benzina
mjesečno.
Lokalni ekonomisti smatraju da bi se jugoslavenski bruto domaći
proizvod, mjerilo proizvodnje u državi, do kraja napada NATO-a
mogao prepoloviti.
U dosadašnjim napadima najteže je stradala naftna proizvodnja.
Nekada gospodarska grana koja je privlačila i strane ulagače gotovo
je potpuno propala. Dvije najveće rafinerije, u Pančevu i Novom
Sadu, pretvorene su u ruševine.
Tvornica automobila Zastava, koja je zapošlavala 15.000 radnika,
kao i deseci drugih kemijskih, te tvornica cigareta i lijekova su
uništene. Kruševačka tvrtka 14. Oktobar, najveći proizvođač teške
mašinerije na Balkanu, koja će itekako biti nužna za obnovu zemlje
po završetku napada, također više ne postoji.
Lokalni su stručnjaci prije početka zračne kampanje tvrdili da je
jugoslavensko gospodarstvo zbog sankcija na razini iz 1968.
godine, a ako napadi nešto duže potraju ni ekonomska razina iz
vremena Kraljevine Jugoslavije neće biti daleko.
(Hina) dj sb