RU-NEZAVISIMAJA 7.4.GOSPODARSTVO BALKANA

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 7. IV. 1999. Vojno djelovanje protiv Beograda odrazit će se i na druge europske zemlje "Na nepopustljivost Jugoslavije u protivljenju NATO-u, sigurno će utjecati i stanje u njezinu gospodarstvu. Do početka 1990., upravo se Srbija koja je imala dobro razvijenu energetsku, rudarsku, kemijsku i vojnu industriju, smatrala gospodarski najjačom na čitavom području Balkana. Rat sa susjedima i dvogodišnja međunarodna blokada odbacili su SRJ na dno europske rang-liste. Konačno je može uništiti bombardiranje i raketiranje strategijskih poduzeća i prometnica koje je započelo prošloga tjedna. U početku su NATO-vci tvrdili da udaraju samo po objektima koji osim civilne imaju i vojnu proizvodnju. No kasnije je nastojanje zapadnog saveza da zemlji koja se ne želi predati nanesu maksimalne gubitke, dovelo do bombardiranja objekata kao što su elektrane, prometna čvorišta, poduzeća za preradu nafte itd. Srušena toplana u Beogradu, most u Novom Sadu, spremišta nafte u prijestolnici i izvan nje, očit su primjer tomu. Ustvari, jedino područje koje bi donekle moglo ostati čitavo jest poljodjelstvo koje je uglavnom sabrano u Vojvodini. Proživljeno iskustvo rata i gospodarske blokade već su djelomično naučili Srbe na ograničenja. Glavni je problem dobivanje energije i sirovina, napose nafte, kao i minimalne devizne pričuve - samo dvjesto milijuna dolara. Dug SFJ iznosi 11,5 milijarda dolara. Gotovo glavni izvor deviza darovi su srpske dijaspore iz inozemstva koji se ne šalju samo rođacima već i izravno vladi u Beogradu. Jedinu ozbiljnu financijsku injekciju oslabljenom jugoslavenskom gospodarstvu dala je jedna talijansko-grčka tvrtka koja je kupila ovdašnji Telekom za 1,5 milijardu dolara. Sada zapravo sve europske vlade podupiru sankcije EU-a na investicijska ulaganja u SRJ. (...) Od svih susjednih zemalja, rat između NATO-a i SRJ-a najviše će utjecati na gospodarstvo malene Makedonije. Ne samo zato što je ona na svojem području prihvatila nekoliko desetaka tisuća izbjeglica s Kosova. Skopje je više od drugih trgovalo s Beogradom, pa je čak prije dvije godine zaključilo s njim ugovor o zoni slobodne trgovine. Gotovo je trećina makedonskog izvoza išla u SRJ, a zauzvrat je odatle dopremana električna energija. Dok je rat u tijeku, Skopje teško može računati na strana ulaganja čiji je opseg zasad mikroskopski malen, tek 82 milijuna dolara. Posljedice mogućega sloma jugoslavenskog gospodarstva među prvima će osjetiti Bosna, a napose njezina najslabije razvijena sastavnica, republika srpska. Upravo iz SRJ dolazi tamo najveća količina robe, električne energije i drugih sirovina. Muslimansko- hrvatski dio BiH većinom je vezan uz Hrvatsku. Ova se, sa svoje strane, najviše boji da nedaleke eksplozije bomba ne prestraše zapadne turiste koji bi, umjesto na jadransku obalu, za ljetni odmor mogli odabrati druge, mirnije europske kutke. Prošle je godine Zagreb zaradio od turizma više od dviju milijarda dolara. Najmanje se u svojim planovima na probleme SRJ-a osvrće 'najzapadnija' bivša jugoslavenska republika, Slovenija. Nekada 'izvozna vrata' SFRJ-a i danas su otvorena, napose za zapadna tržišta, a po razini gospodarskog razvitka Ljubljana, koja želi ući u EU, znatno je prestigla sve bivše socijalističke države u Europi. Kako se god to činilo čudnim, gubitke od jugoslavenskih događanja više od Slovenije počele su osjećati Bugarska, Mađarska i Rumunjska. Velik je dio tranzitnog tereta namijenjenog zemljama jugozapadne Europe i državama Bliskog istoka, prolazio upravo preko područja Jugoslavije. Štetu mogu pretrpjeti i nešto udaljenije zemlje, primjerice Češka, koja je uvijek djelatno trgovala s Beogradom, a zadnjih je godina izvozila u SRJ. Čelništvo njemačkog koncerna 'Wolkswagen' ovih dana raspravlja o obustavi posla u podružnici tvornice automobila 'Škoda' u Bosni, među ostalim i zato što je velik dio njezine proizvodnje bio namijenjen Jugoslaviji", kaže Aleksandr Kuranov.